Njemački tjednik Der Spiegel u novom je broju objavio intervju s Herveom Falconijem, bivšim bankarom švicarskog HSBC-a odgovornim za krađu podataka 130 tisuća bogatih klijenata 2008, koje je predao francuskoj vladi kako bi pomogao u borbi protiv utajivača poreza
Christine Lagarde nije isprva mogla vjerovati svojim očima 2008, kada je kao francuska ministrica financija od odbjeglog bankara Hervea Falconija dobila tajne podatke švicarske banke HSBC koji su otkrivali račune 130 tisuća ljudi, mnogih od njih utajivača poreza. Ubrzo je buduća šefica MMF-a proslijedila podatke koje je dobila od Falconija i drugim državama, a epilog priče bio je da je švicarska banka HSBC morala platiti SAD-u kaznu od 1,9 milijardi eura zbog umiješanosti u pranje novca američkih firmi. Također su mnoge europske vlade iskoristile Falconijeve informacije da pritisnu svoje velike utajivače poreza, dok je Švicarska raspisala međunarodnu tjeralicu za njim. Prošle godine je bivši bankar nakratko uhićen u Španjolskoj, ali ga je tamošnji sud – možda i zato jer je pomoću njegovih informacija raskrinkano nemoralno ponašanje poznate španjolske bankarske obitelji Botin - odbio izručiti Švicarskoj.
Četrdesetjednogodišnji Herve Falconi već je godinama u bijegu od švicarskog pravosuđa jer je prekršio njihove stroge zakone o bankarskoj tajni te trenutno živi u Parizu. Za Der Spiegel je Falconi u intervjuu istaknuo da se na krađu podataka bogatih mušterija odlučio zato što se 'banke obogaćuju na račun cijelog društva' te su 'razvile sustav pomaganja u izbjegavanju plaćanja poreza i pranju novca'. Odbjegli bankar Falconi ističe i to da prethodni francuski predsjednik Nicolas Sarkozy 'nije htio ići u borbu protiv korupcije banaka, nego ih je štitio', dok se nova francuska vlast postavila drugačije te je Falconija uzela pod zaštitu.
Iako su španjolske i francuske vlasti uhitile određen broj ljudi na osnovi informacija koje su dobile od Falconija, on ističe da je to tek vrh ledenog brijega: 'Zasad je tek oko 1 posto informacija koje sam dostavio vladama analizirano na pravi način, jer traže se isključivo imena ljudi. Ali ti se podaci trebaju iskoristiti i za prepoznavanje sustava koji su banke osmislile kako bi pomagale utajivačima poreza.' Zanimljivo, njemačke vlasti nisu pokazale interes za Falconijeve informacije, iako je pokušao uspostaviti kontakt s odgovornim ljudima preko odvjetnika. 'Najmanje 1000 računa oni su njemačkih klijenata', upozorava Falconi.
U priču o tome da su u međuvremenu švicarske banke okrenule novi list u poslovanju Herve Falconi ne vjeruje: 'Sama činjenica da banke imaju međunarodnu konkurenciju osigurat će ponude bogatim klijentima za izbjegavanje plaćanja poreza.' Falconi napominje i da se rijetko kada može vidjeti bankara osuđenog na zatvorsku kaznu, pa su tako i američke vlasti s HSBC-om postigle dogovor o novčanoj nadoknadi štete jer se ta banka smatra 'prevelikom da bi išla u zatvor'.
Kao rješenje za zaustavljanje kriminalnog ponašanja velikih banaka Herve Falconi vidi jedino 'suradnju vlada diljem svijeta, jer i banke imaju svoje međunarodne mreže'.