Kaos koji je eskalirao za mandata bivšeg gradonačelnika Željka Keruma, sada je pod Ivom Baldasarom dodatno metastazirao. To se izvan sezone nije toliko vidjelo, da bi ovih dana nered eksplodirao.

Na Peristil smo došli tragom informacije da je jedan od problema na trgu kavana Luxor i njen improvizirani štekat na stepenicama trga. Naš sugovornik bio je vlasnik kavane Luxor Stipe Malada

On nam je potvrdio da na trgu caruju nered i kaos, ali ne zbog njegove kavane i restorana. 'Mi imamo apsolutno sve dozvole za svoj rad, plaćamo cjelogodišnji najam za korištenje dijela trga, iako ga koristimo manje od šest mjeseci. S najmom poslovnog prostora, naša godišnja izdvajanja samo za Grad Split iznose više od 600 tisuća kuna. Ono što nama treba na trgu je red, nama ne trebaju sukobi, mi ipak zapošljavamo 30 ljudi. Ali reda ovdje nema, svatko radi što hoće, pa tako mojim gostima ti prodavači nude pub crawling i posjet drugim restoranima', rekao nam je Malada.

Na Peristilu zapravo caruje divlji buking, prodaja raznih usluga i izleta. Danas smo pobrojili na trgu dvadesetak raznih prodavača izleta, od pješačkih tura, pub crawlinga, izleta s kajacima, biciklima, vozilom segway, rikšama i gliserima. Nitko ne može proći preko trga da ne prođe 'torturu' i oglašavanje raznih ponuda. S takvim ponudama uznemiravaju i goste kavane Luxor, ali i sve ostale građane i goste.

Razgovarali smo i s Anom Perajicom, vlasnicom fotografske radnje na trgu. 'Ovo stanje je neodrživo, ovi divlji bukeri mi uništavaju posao, nitko se ne može približiti mojoj radnji da ga ne izgnjave raznim ponudama ispred mog izloga. Ja plaćam razne pristojbe, uključujući komunalnu naknadu Gradu Splitu, ali zauzvrat imam samo nered, kaos i štetu ispred svog poslovnog prostora. Ovo predstavlja Split kao koloniju Trećeg svijeta, samo što još ne žicaju dvije kune', naglašava Ana Perajica. Njezina obiteljska radnja posluje već treću generaciju.

Slične probleme ima i Oliver Mjeda, vlasnik zlatarske radnje na trgu. Njegov obrt je zapravo najosjetljiviji, klijenti uvijek duže proučavaju izlog, a tek onda se odlučuju ući u radnju. 'Ispred izloga imam sve ove prodavače kojekakvih usluga i to je neshvatljivo na ovakvom trgu. Ja sam u biti rezigniran, upozoravam ove ljude ispred da mi smetaju, ali njih nije briga', navodi Mjeda.

Prodaju i divlji buking na Peristilu započele su dvije turističke agencije koje svoje urede imaju podalje od trga. Ostale agencije očekivale su fair-play i dobile obećanja nove gradske vlasti da će se uvesti red na Peristil, ali kada su uvidjeli da to nije tako, i oni su se uključili u uzurpaciju trga zbog nelojalne konkurencije.

Rezultat je nepodnošljivo stanje na najvažnijem trgu u gradu. Kao šlag na kraju, došli su i razni ulični svirači. Mi smo danas snimili jednog bubnjara koji je satima iritantno udarao u bubanj ispred ulaza u info-centar Turističke zajednice Split. O svemu tome, kako doznajemo, nitko iz Turističke zajednice nije se očitovao, a službenici info-centra TZ Split na trgu zatvore vrata i nije ih briga za stanje na Peristilu.

Katedralni trg

Peristil, osim važnosti u povijesnom i graditeljskom smislu, jest i katedralni trg na kojem je jedna od značajnijih katedrala u povijesti kršćanstva. Za dana sv. Duje, zaštitnika grada, svjedočili smo nemilim scenama divljeg bukinga i za trajanja same procesije i nakon mise kada se prenosio moćnik sv. Dujma natrag u katedralu. U pitanju je apsolutno nepoštivanje lokalne kršćanske tradicije i nadbiskupija bi isto tako morala reagirati odlučnije, poglavito jer su i oni direktno oštećeni.

U turističkom gradu kao što je Split, nema dvojbe da treba organizirati prodaju izleta, ponudu i buking za goste, ali to ne smije biti na najvažnijem gradskom trgu i unutar obuhvata UNESCO-a. Primjer dobre prakse je Dubrovnik koji novim pravilnikom o korištenju javnih površina jasno regulira što se, kada i gdje može prodavati i nuditi u javnom prostoru, a toga u Splitu nema.

Viši turistički inspektor Seka Istenić nas je informirala da su reklamiranje i prodaja usluga na Peristilu u nadležnosti Grada. 'Dozvole za takvu prodaju su u nadležnosti Upravnog odjela za komunalno redarstvo Grada Splita', tvrdi Istenić. Dok Grad Split zaziva više nadležnosti kao županija, u svom segmentu posla ne mogu ili ne žele uvesti red.

Osim gradske komunalne službe i Turističke zajednice, pitamo se i što radi nova agencija osnovana u Splitu koja bi trebala skrbiti o destinacijskom menadžmentu, ma što to značilo. Jedna od stvari o kojoj bi svakako trebali skrbiti je zaštita turističkog branda Splita, grada iznimne povijesne baštine i kulture. Do sada ništa slično ta agencija nije ni započela raditi, a brand se naočigled urušava.

U kojem smjeru grad ide, zorno ilustrira i podatak da je Splitsko ljeto dobilo samo sedam dana na trgu za dvije izvedbe Verdijevih opera 'Aide' i 'Nabucca'. Grad je odluku argumentirao komercijalnim značenjem Peristila u turističkoj sezoni, posve ignorirajući amblematski karakter izvedbe 'Aide' na tom trgu, što je svjetski kulturni brand i u konačnici ima puno veće komercijalno značenje.

S jedne strane imamo potpuno ignoriranje važnosti antičkog trga koji je barbarski eksploatiran kao zadnji buvljak, a s druge strane negira se važan izvedbeni kulturni i komercijalni brand koji Split iscrtava na svjetskoj kulturnoj mapi punih 60 godina. Takav nečuven atak na baštinu i Peristil ne može se vidjeti u Dubrovniku, Trogiru, Šibeniku ili Zadru, toga nema na trogirskom Cimatoriju, zadarskom Forumu ili na Stradunu, samo u Splitu. Možda bismo to mogli ovako brandirati: 'Barbari smo bili kad smo se uselili u palaču, barbari smo i ostali.'