U moru neuspješnih inicijativa za promjenu Ustava nekoliko mjeseci prije predsjedničkih izbora svoju je pokrenuo i predsjednik Republike Ivo Josipović. 'Čuvar Ustava' tempirao je rad na reformi najvažnijeg državnog dokumenta baš uoči izbora da bi njezinu realizaciju obećao građanima onda kada ga, nada se, ponovno izaberu
Ustavna stručnjakinja Sanja Barić aktivno sudjeluje u raspravama o promjeni Ustava u Josipovićevom timu od sedmero znalaca, a koji čine i Zvonimir Lauc, Arsen Bačić, Petar Bačić, Robert Podolnjak, Branko Smerdel te Đorđe Gardašević. U razgovoru za tportal.hr Barić je rekla da se tim do sada sastao sedam ili osam puta, od toga tri puta na Brijunima i četiri ili pet puta u Zagrebu.
'Naš prijedlog trebao je ići u javnu raspravu tek nakon predsjedničkih izbora, tako da se ovaj nacrt nije trebao koristiti prije izbora...', rekla nam je Barić na samom početku razgovora. Objasnila je da je cilj promjena povećati utjecaj građana, birača, na političke procese te ojačati zaštitu ljudskih prava i definirati trenutno nejasne ustavne procedure.
Kako je u javnosti često istupala kao protivnica izmjena Ustava koje je predlagala aktualna SDP-ova vlada, pitali smo je kako to da sada i sama radi na ustavnim izmjenama.
'Bila sam protiv stranačkih prijedloga ustavnih izmjena jer su one bile opasne, kao što je svaka politički uvjetovana inicijativa zapravo rezultat neke političke trgovine ili nečega što meni nije jasno', kaže Barić i objašnjava da se Josipovićeva inicijativa razlikuje od drugih jer su se na jednom mjestu skupili relevantni ustavni stručnjaci iz cijele Hrvatske. Osim toga, dodaje, Josipović je iz svoje perspektive proteklih godina mogao dobiti dobar uvid u ustavne 'rupe', posebno zato što je pravnik po struci.
'U izmjene Ustava svakako mora biti uključena struka koja nalazi rješenja i definira sve moguće posljedice. Ovo što će reći ustavni stručnjaci nije amen, nego postavljanje mogućnosti s jasnim posljedicama. Konačne promjene onda bi trebala donijeti politička i opća javnost', kaže Barić.
Upitana bi li se osjećala kao da je netko manipulirao njome kada bi shvatila da je, zajedno s drugim ustavnim stručnjacima, iskorištena za predizborni projekt Ive Josipovića, rekla je da je motiv okupljanja stručnjaka na ustavnoj reformi ne zanima:
'Ovo je pravi put koji može dovesti do nečega dobrog. Naši zaključci bit će na internetu i iz njih će se moći učiti te će ih netko moći koristiti. Sami se ovako ne bismo uspjeli okupiti. Uostalom, kada bi bilo kakav ustavni projekt bio relevantan za političku kampanju - bila bih sretna jer bi to značilo da smo s površnih priča o frizurama političara napokon prešli na važne teme. No nekako nisam sigurna da je to tako i da će ustavna reforma imati nekakav odjek među biračima Ive Josipovića', zaključila je Barić.
Doc.dr.sc. Mato Palić s Pravnog fakulteta u Osijeku jedan je od rijetkih uglednih stručnjaka za Ustav koji ne sudjeluje u timu Ive Josipovića za izradu ustavnih reformi. On smatra da su dobrodošli svi dobri prijedlozi za izmjenu Ustava, neovisno s čije strane dolaze.
Nakon što je proučio prijedloge Josipovićevih stručnjaka poznate javnosti rekao je da se slaže s idejama poput preferencijalnog glasanja, jačanja pozicije Ustavnog suda u pogledu zaštite ljudskih prava i sloboda, preciziranja referendumske problematike, regionalizacije, razrađene hijerarhije pravnih normi te gubitka mandata u slučaju progona na mjestu.
'Međutim izbor predsjednika Ustavnog suda u Hrvatskom saboru na prijedlog predsjednika Republike ne smatram dobrim rješenjem. Imenovanje predsjednika Ustavnog suda 'izvana' škodilo bi njegovoj autonomiji i moglo bi se iskoristiti kao sredstvo političkog pritiska na sud od onih koje mora nadzirati - zakonodavnu i izvršnu vlast', kaže Palić.
Ne slaže ni s idejom primjene mješovitog izbornog sustava prilikom izbora zastupnika u Hrvatski sabor: 'Takav izborni sustav ima ozbiljnih zamjerki i nedostataka. Možda bi trebalo promisliti o primjeni irskog sustava pojedinačnog prenosivog glasanja za koji nema nijedne ozbiljnije zamjerke. Smanjenje broja zastupnika na 113 ne bi povećalo efikasnost Hrvatskog sabora niti ojačalo njegovu ulogu u odnosu na ionako jaku izvršnu vlast - Vladu Republike Hrvatske.'
Prijedlog da se uvede predsjednički veto u slučaju da on procijeni da je zakon neustavan Palić vidi kao moguće dobro rješenje, ali pod uvjetom da ga, čim dobije takav zakon na potpis, odmah pošalje na ocjenu Ustavnom sudu koji bi trebao odlučiti o tome u najkraćem mogućem roku, kraćem i od 30 dana.
Palić smatra da je Josipović u svom mandatu bio relativno dobar čuvar Ustava, ali dodaje da je u pogledu ocjene ustavnosti i zakonitosti bilo puno više prostora za aktivniju ulogu: 'Osobito ako se uzme u obzir to da je Ustavni sud prethodnih nekoliko godina neustavnim ocijenio čitav niz različitih, a vrlo značajnih zakona.'
Ipak, trenutak u kojemu se Josipović odlučio na 'akciju' odaje njegove političke, predizborne motive. 'S obzirom na činjenicu da je predsjednik već otvorio pojedine teme - koje su dio njegovog prijedloga ustavnih promjena - nekoliko mjeseci prije održavanja predsjedničkih izbora, nema sumnje da se radi o pokušaju ostvarivanja određenih političkih ciljeva. U Hrvatskoj se ključna ustavna pitanja uvijek otvaraju u vezi s određenim kratkoročnim političkim ciljevima', istaknuo je Palić.
