Peđa Grbin (SDP) napomenuo je da u SAD-u postoji dobra ustavna praksa da ni jedan Kongres ne može sam sebi povećati plaću.

Može sljedećem, ali sebi ne može, i to je pravilo koje bismo mi trebali uvesti, dodao je.

„To se može na dva načina - prvo, definirati u Ustavu da ne možeš povećati plaću sam sebi nego sljedećem mandatu, a drugi je da postoji politička volja da to naprosto ne činiš i onda kad doneseš zakon, u prijelazne i završne odredbe ugradiš to da stupa na snagu sa sljedećim parlamentarnim izborima. Oni ne žele ni jedno ni drugo”, ocijenio je.

To što Vlada radi je krivi put i mi to nećemo podržati, oni imaju većinu i neka oni odgovore hoće li na tome inzistirati, poručio je.

Podsjetio je da je SDP u mandatu od 2011. do 2015. prvo ukinuo povlaštene mirovine, smanjio ih saborskim zastupnicima i nekoliko puta smanjivao plaću saborskim zastupnicima.

„Ako ostane model koji je sada na snazi, ako se Zakon o dužnosnicima ne promijeni, imamo osnovicu koju određuje Vlada i koeficijente koji su propisani zakonom. Ako Vlada ne podigne osnovicu državnim dužnosnicima, neće biti rasta plaća. Dakle, ako se zakon ne promijeni i ako Vlada u osnovicu za državne dužnosnike ne dira, ne treba napraviti ništa i plaće neće rasti. Zakon se mijenja jer Vlada želi povećati državnim dužnosnicima”, ocijenio je Grbin.

Petrov: Dolazi teška godina, a Vlada se češlja

Božo Petrov (Most) podsjetio na prijedlog njegove stranke da zastupnici dobivaju minimalnu plaću, a da im se ona povećava ovisno o njihovu pojavljivanju u Saboru do maksimalne razine plaće.

„To je bio naš prijedlog kada smo išli pokušati promijeniti sustav i povećati prisutnost saborskih zastupnika, a onda su oni to sveli na razinu kažnjavanja s 1.500 kuna. Nedostajali na poslu 10 ili 30 dana, svejedno će izgubiti samo 1.500 kuna, a to je mjesečni paušal", rekao je i dodao kako su podignute plaće i dužnosnicima iz razloga što su podignute i drugim državnim tijelima, namještenicima i službenicima, pa su saborski zastupnici i vladajući bili u tom paketu.

"Budući da su u istom zakonu, neminovno je da svima raste plaća. Mogu napraviti novi zakon. Problem je što se plaće državnih službenika, odnosno koeficijenti, ne donosi već godinama”, smatra Petrov.

Kazao je i da bi više volio da plaće rastu građanima s nižim primanjima nego njemu.

„To nije populizam, tražio sam da se smanji porez na dohodak, da se poveća porezni odbitak na 5.000 kuna, da se da fiksni dječji doplatak, ne da meni raste plaća nego ljudima koji imaju srednje i niže plaće”, poručio je, naglasivši da Vlada ima za to novaca jer je država ove godine ostvarila 28 milijardi kuna veće prihode nego godinu ranije.

„Uz samo ove tri mjere, ljudima srednjih i nižih primanja mjesečni kućni budžet bi narastao za barem 3.000 kuna i Vlada ima novaca za to. Dolazi jako teška godina, a Vlada se češlja”, zaključio je Petrov.

Stjepo Bartulica (Domovinski pokret) kazao je da se u politiku nije uključio radi plaće. „Dobro bi bilo da svi zastupnici i dužnosnici pošteno zasluže svoju svakodnevno kao i drugi ljudi. Nije dobro da se stvaraju paralelni svjetovi, jedan koji vrijedi za javni sektor, dužnosnike, političare i drugi koji vrijedi za ostale. Nadam se da će Vlada voditi o tome računa”, smatra Bartulica. Upitan treba li ograničiti rast osnovice dužnosnicima kazao je da ne treba ići u smjeru populizma.

„Ljudi na pozicijama neki rade svoj posao dobro, neki loše i općenito na nekim mjestima, primjerice u javnim poduzećima ili za ministarski položaj gdje se odlučuje o velikim iznosima, treba voditi računa tko će se uključiti u politiku za relativno male plaće u odnosu na one u privatnom sektoru. Ne želim davati populističke izjave, svi se nosimo s inflacijom, to se moglo i ranije predvidjeti....Razmak i otuđenost političara od običnih ljudi prevelik”, ocijenio je.

Puljak: Za neke zastupnike je i pet tisuća kuna previše, jer ne rade

Marijana Puljak (Centar) rekla je da je zastupnički posao vrlo odgovoran i težak za one koji ga rade ozbiljno i sudjeluju u saborskim raspravama, predlažu zakone, diskutiraju, postavljaju zastupnička pitanja. Ima i zastupnika koji se ne pojavljuju na svom poslu pa je za njih i pet tisuća kuna neto plaće previše jer ne rade ono za što su ih građani izabrali, poručila je. „Priču o visini zastupničkih plaća okrenula bih na to jesu li odgovorni prema svom poslu", smatra Puljak.

Hrvoje Zekanović (HDS) kazao je da bi volio da svi hrvatski građani mogu živjeti od svoje plaće.

Na pitanje treba li ograničiti povećanje osnovice dužnosnicima, kazao je da je o tome jako delikatno govoriti kada netko ima mirovinu od tisuću kuna, 'kao što imaju neki umirovljenici u mojoj obitelji'. A, dodao je, kad netko ima plaću 15 tisuća kuna ili i više, onda nikako ne možeš opravdati ovu poziciju. „Ali, volio bih da i vi novinari sutra imate plaće 30 i više tisuća kuna i da službenici u Saboru imaju 20 tisuća kuna. Volio bih da svima u Hrvatskoj rastu plaće, a to možemo ostvariti rastom BDP-a, rastom cijene rada i kvalitete života”, odgovorio je.