Najviše je stradalih bilo u granatiranju grada Homsa, središtu ustanka, u kojem je u ponedjeljak ubijeno 69 ljudi. Još 15 ih je ubijeno u području Damaska, 13 u pokrajini Idlebu, na sjeverozapadu zemlje i jedan u Alepu, po podacima ureda za ljudska prava.

U međuvremenu očevici javljaju da je žestoko granatiranje Homsa nastavljeno i u utorak ujutro, na dan kada bi se sirijski predsjednik Bašar al Asad trebao u Damasku sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom, čija je zemlja prije nekoliko dana stavila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti o Siriji.

Bijeloj kući izmiče rješenje za Siriju

Obamina administracija, ogorčena zbog eskalacije nasilja u Siriji i blokiranja oštrije akcije protiv sirijske vlade potezima Rusije i Kine tijekom vikenda, u nedjelju je obećala da će 'udvostručiti napore' kako bi predsjednik Bašar al Asad sišao s vlasti.

Učiniti to bez snage rezolucije Vijeća sigurnosti UN moglo bi značiti 'progledati kroz prste' drugim zemljama dok naoružavaju sirijsku oporbu, što je recept za totalni građanski rat, rekli su neki stručnjaci za Siriju, piše u ponedjeljak New York Times.

U nedjelju je Obamina administracija nastojala prevladati veto kojim su Rusija i Kina dan ranije zaustavile rezoluciju Vijeća sigurnosti, s planom Arapske lige za političko rješenje u Siriji. Državna tajnica Hillary Clinton veto je nazvala 'lakrdijom'.

Clinton je u nedjelju za pogoršanje situacije u Siriji okrivila Rusiju i Kinu, poručivši im da 'snose punu odgovornost za zaštitu brutalnog režima u Damasku'.

Iako su Clinton i drugi dužnosnici administracije obećali povećati napore da se spriječi sirijska vlada u nabavi dodatnog oružja za napade na prosvjednike, neki su stručnjaci za Siriju predložili da bi SAD trebao ići korak dalje i, u najmanju ruku, dati prešutno odobrenje za naoružavanje sirijske oporbe.

Takav bi potez mogao dovesti do građanskog rata, ali to također može postaviti pozornicu za potencijalni rat preko satelitskih snaga u nestabilnom području, dok SAD i njegovi saveznici u Europi i Perzijskom zaljevu podupiru sirijsku oporbu, a Asadovu vladu podupiru Iran i Rusija, navodi NY Times.

'SAD će pojačavati pritisak na Asada, ali to nisu stvari koje će promijeniti ponašanje sirijskog režima. Prava će pitanja dolaziti kako se nasilje pojačava. Bit će pritisaka da se učini nešto drugo', rekao je Robert Malley, direktor programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku Međunarodne krizne skupine. On je stanje u Siriji usporedio s Afganistanom iz 1980-ih godina, kada su se uz potporu SAD-a mudžahedinski borci oduprli sovjetskoj invaziji na Afganistan.

List citira neimenovanog dužnosnika administracije koji je ponovio da SAD neće vojno intervenirati u Siriji kao što je to učinio u Libiji, ali je istaknuo kako postoji rastuća opasnost da bi, dok Asad nastavlja s krvoprolićem, 'drugi mogli iskoračiti i pomoći oporbi'. Ti 'drugi' su po stručnjacima za Bliski istok - Saudijska Arabija, Katar i Turska.

Državna tajnica Clinton najavila je da će SAD sa svojim saveznicima raditi na novim sankcijama protiv Sirije te da će nastojati zatvoriti izvore novca za vladu u Damasku, kao i isporuke oružja koje bi Asadu omogućile snažniji udar na prosvjednike.

Izrazivši potporu planovima oporbe za mirne promjene u zemlji, Clinton je istodobno naznačila da je moguć i građanski rat. 'Mnogi se Sirijci, izloženi napadu svoje vlade, okreću samoobrani, što je za očekivati', kazala je.

Od početka prodemokratskih prosvjeda u Siriji prije 11 mjeseci, Obamina je administracija nastojala izbjeći dojam da SAD pokušava orkestrirati ishod u Siriji, zbog straha da predodžba o američkoj intervenciji može štetiti sirijskoj oporbi. Konkretno, dužnosnici administracije su rekli kako ne žele dati iranskoj vladi, glavnom savezniku Asadova režima, izgovor da intervenira.

No Asadovo jačanje represije, posebice smrtonosni napad tijekom vikenda u Homsu i brza eskalacija nasilja u zemlji, čini se da su izbrisali posljednja nastojanja američke administracije da se ne doima kao da postupa 'teškom rukom', ističe NY Times.

Predsjednik Barack Obama u petak je najoštrije osudio Bašara Asada, uspoređujući ga s njegovim ocem Hafezom, koji je tri desetljeća vladao Sirijom željeznom rukom. Poručio je građanima Sirije da je Amerika uz njih i da Asadov režim mora pasti.

Dužnosnici administracije kažu kako ne očekuju da će Asad prebroditi oluju i ostati na vlasti, ali priznaju da mnogi čimbenici čine njegov odlazak težim od svrgavanja nekih drugih arapskih vladara.

U središtu brige o Siriji je Iran. Dok je pad vlada u Tunisu, Egiptu, Libiju i Jemenu uglavnom bio posljedica unutarnjih erupcija čije su najznačajnije vanjske posljedice bile da su postali primjeri u arapskom svijetu, kolaps u Siriji imao bi šire posljedice.

Vanjskopolitički stručnjaci, koje citira NY Times, smatraju da kolaps u Siriji može dovesti do vanjske eksplozije koja bi utjecala na Iran, Libanon, Jordan, Izrael, pa čak i Irak, osobito ako se pretvori u građanski rat iračkog tipa.

No, jednako važno, s Iranom i Hezbolahom koji podupiru sirijsku vladu, Sjedinjene Države i Zapad - koji se već bore da suzbiju nuklearne ambicije Teherana dok raste vjerojatnost izraelskog vojnog udara na Iran - moraju izračunati koliko uplitanje u Siriji može promijeniti igru prema Iranu, zaključuje list.