Vanja Bašić Kes, pročelnica Zavoda za neuroimunologiju i neurogenetiku KBC-a Sestre milosrdnice, koja se bavi post-covid sindromom, gostujući na N1 kazala je kako uz covid, pa time i post-covid sindrom ima još puno nepoznanica.

“U stvari vidimo rezultate covida, vidimo koji su simptomi, stavili smo ih u taj sindrom, ali nažalost niti imamo još odgovor tko obolijeva niti zbog čega, zašto nastaje, ne znamo nažalost ni način liječenja. Znamo od svega pomalo pa tako znamo da se češće javlja kod mladih osoba. Ja uvijek kažem da je covid opasnost za starije bolesnike, a post-covid opasnost za mlađe. Studije su pokazale i da je češći kod mladih žena, djevojaka, čak i djevojčica.

Češći je i kod zdravstvenih djelatnika. Ljudi se žale na brojne simptome, prvenstveno su to umor, opća slabost, bolovi u mišićima i zglobovima, depresivno i anksiozno raspoloženje, jedan strah koji se uvuče u ljude, strah od nepoznatog, glavobolja, vrtoglavica, nestabilnost, ispada kosa, a da ne pričamo o kratkoći daha. Ja od trećeg mjeseca svaki petak imam post-covid ambulantu i stvarno smo se nagledali tih neuroloških pacijenata jako puno, mladih ljudi koji dolaze petkom i moram priznati da u određenom postotku pacijenata se to smiri, ali neki dolaze devet, deset mjeseci, još uvijek se bore s tim”, kazala je Bašić Kes.

Dodala je da su tijekom pandemije u amulanti otrkila 11 pacijenata s multiplom sklerozom koji su se prezentirali s post-covidom.

'Ljudi sami prepoznaju da nešto nije u redu. Da li taj covid koji je potaknuo patološko zbivanje prisutno od ranije ili je uzrok određenih tegoba, još ne znamo. Moj savjet pacijentiima kojima su i nakon 12 mjeseci prisutni simptomi – jači umor, opće loše stanje, glavobolja – neka se jave obiteljskim liječnicima koji će ih uputiti dalje. To može pomoći da se otkriju i neke druge boelsti', rekla je.

Što se tiče mutacija koronavirusa, Bašić Kes kaže da zasad nemaju podatke koji bi pokazivali da se s njima mijenjao i post-covid sindrom.

“Još uvijek ne znamo koji je uzrok nastanka, pretpostavlja se u biti da su autoimuni mehanizmi ključni u nastanku. Imamo kao prvo posljedice same težine bolesti, neki leže tjednima, mjesecima na intenzivnoj i normalno da će takvi imati sklonost da se razviju neki simptomi post-covida u sklopu te bolesti. Drugo, stvaraju se autoimuna protutijela, protiv vlastitog organizma jer se organizam mora boriti protiv virusa i ako taj odgovor nije dovoljno adekvatan, ako razina protutijela nije iskoordinirana, dolazi od oštećenja raznih organa”, rekla je.

Naglašava i da je problem u tome što se post-covid ne javlja samo kod težnih bolesnika: “Kod težih kliničkih slika je naravno puno veća vjerojatnost, no i kod pacijenata koji su imali blagu do srednje tešku bolest, a poseban problem su ljudi za koje nismo ni znali da imaju covid, nego samo na temelju protutijela možemo to pretpostaviti, kod njih se isto može pojaviti post-covid. Još je puno nepoznanica. Ako imamo nepoznanice o nastanku, onda je i teško liječiti takve pacijente”.

Kada je u pitanju razlika između cijepljenih i necijepljenih, studije pokazuju da cijepljeni imaju 50 posto slabije simptome, kaže Bašić Kes.

“Nije cjepivo to koje će u potpunosti zaštititi od post-covida, ali broj simptoma i njihova težina su puno manji kod cijepljenih. Mislim da bi ljudi trebali biti svjesni. Nisam ja tu da govorim da se treba cijepiti, to slušamo po cijele dane i to je deplasirano ponavljati – pa to nam je jedini način, drugog nemamo. To je jedan od razloga zašto se ide i na cijepljenje djece. Nije problem klinička slika. Covid je opasan za stare ljude, ali post-covid može ostaviti dalekosežne posljedice kod djece. Neka djeca će imati covid, roditelj to neće ni prepoznati, a onda posljedice… Ja ne kažem da će ih biti, ali nažalost iz povijesti znamo da su određeni virusi ostavljali itekako traga”, rekla je.

Komentirala i je prosvjede protiv epidemioloških mjera i nepovjerenje koje se stvara u javnosti.

“Iskreno, mislim da smo kao struka podbacili, nešto krivo radimo. Ne mi u Hrvatskoj, nego cijela medicinska struka. Ja se bavim multiplom sklerozom i zadnjih godina imamo u Europi velikih problema s terapijom za MS. Imate jedne izvrsne lijekove koje možete dati mladoj osobi da se spriječi napredovanje bolesti, invaliditet, a ljudi ih ne žele uzimati, njih 30 do 40 posto. To je jedan trend prisutan zadnjih godina, nije od jučer. Mislim da će se morati mijenjati koncept.

Vratila bih se na Andriju Štampara koji je prije 80 godina rekao da smo mi ti koji moramo ići prema pacijentima, ne smijemo se ljutiti na njih. Ljudi na prosvjedu nisu naši pacijenti, ali su potencijalni pacijenti. Nemamo se pravo ljutiti, ja se nikad na pacijenta ne ljutim, ali morat ćemo kao struka pronaći način da promijenimo koncept, da vidimo kako da priđemo tim našim sugrađanima i pokažemo da moramo vjerovati u medicinu. U što ćemo vjerovati ako nećemo u medicinu i znanost? Ja se ipak nadam da svi ovi prosvjedi, da će razum prevladati i da se to više neće događati u društvu”, kazala je Bašić Kes.