Radi se o studiji koja je nastala na temelju zaključaka Nacionalnog vijeća za decentralizaciju i koju će vijeće razmotriti te povući poteze koji budu potrebni. Teritorijalni preustroj Hrvatske u ovom trenutku još nije na dnevnom redu. To je prvenstveno politička odluka koju treba donijeti ne samo Vlada nego i društvo u cjelini. Ni u jednoj zemlji to nije uspjelo bez političkog konsenzusa.

Što će se događati u procesu teritorijalnog preustroja?

Da ne bismo zbunjivali javnost, moram još jednom naglasiti - sustav o kojem govorimo ne čini samo broj općina, gradova i županija i njihove granice nego ponajprije ovlasti i funkcije koje imaju jedinice samouprave. Zato još jednom naglašavam - govorim o ovlastima, a ne o broju.

Koje bi se prepreke mogle pojaviti u tom procesu?

Nijedan teritorijani preustroj nije vječan, pa ni ovaj postojeći, no moći ćemo ga mijenjati tek nakon donošenja političke odluke.

Studija predviđa ukidanje većeg dijela županija i smanjivanje njhova broja na samo sedam. Je li to dobro rješenje?

Nekoliko sam puta govorio da bi građani o toj temi trebali odlučivati na referendumu. Recimo, pitanje treba li Dalmacija postati jedna jedinica regionalne samouprave pitanje je koje bi se moglo, ako ne drugačije, riješiti na referendumu. I kad ga jednom provedemo, tu temu više ne otvaramo sljedećih dvadesetak godina.

Koje bi bile prednosti manjeg broja županija, ali i jedinica lokalne samouprave općenito?

Teoretski se, dakle, ne bi radilo o ukidanju, nego o spajanju postojećih županija u veće i snažnije regije. Tu postoje one klasične prednosti, iako ne znam koliko je to realno, poput smanjenja administracije, a samim time i troškova uprave. No, svaki građanin se identificira sa svojom jedinicom lokalne samouprave, gradom, županijom ili općinom. Stoga pitanje teritorijalnog preustroja ne može biti samo ekonomsko, nego se radi o krupnom političkom pitanju. A o takvima se na kraju trebaju izjasniti sami građani.

Više pročitajte OVDJE