'Što se tiče Vladimira Šeksa, jako je zanimljivo da se sada, u ovom vremenu pojavljuju neke pritužbe ili tužakanja koje su već 20 godina poznate javnosti, odjednom, zbog trenutnih političkih i drugih interesa, jer je očito da ovo treba promatrati u kontekstu da ništa nije slučajno i da se sve odvija na neki način usklađeno od onih koji žele potencirati neke stvari kada im to odgovara, a kada im ne odgovara o tome će šutjeti', rekao je Bebić u emisiji Hrvatskog radija 'S Markova trga'.

Podsjetio je da je i sam bio šef kriznog štaba za Južnu Dalmaciju, u vrijeme dok je Šeks tu funkciju obnašao u Istočnoj Slavoniji, te da stoga zna koje ovlasti i prava nosi ta funkcija te kakva je u to vrijeme bila situacija.

'Ne mogu niti ću prihvatiti da oni koji su izvršili agresiju na Hrvatsku ili njihovi eksponenti, koji su sudjelovali u zločinima diljem Hrvatske, a hrvatski domoljubi i branitelji nisu nigdje prelazili granicu pa nisu ništa ni napravili u tom smislu, da nam oni sada budu mjera je li nešto zakonito ili nezakonito', poručio je Bebić.

Naglasio je da je odluka o tome je li bilo zločina i drugih nezakonitosti isključivo u nadležnosti pravne države, 'i ne trebaju nam nikakvi kojekakvi sa strane koji će iz svojih osobnih, političkih i drugih interesa svako malo u hrvatsku javnost nešto plasirati, da se mi zabavimo oko toga, a zaboravimo na neke druge stvari'.

Bebić ne misli da je prošlogodišnji rad Sabora ostao u sjeni pravosudnih postupaka protiv nekih zastupnika, poput bivšeg premijera i ministra obrane Ive Sanadera i Berislava Rončevića. Naglasio je da se takvi procesi odvijaju i u drugim državama, te da ne treba preuveličavati nekoliko izuzetaka i konstatirati ih kao redovnu pojavu.

Ne slaže se s konstatacijama o odbjeglom bivšem premijeru, jer je Sanader, kako je rekao, bio na službenom putu (u Austriji). 'Sve što se u javnosti događa je razumljivo, ali moramo se vladati kao pravna država, a ne samo kada nam to odgovara i ide nam u prilog', poručio je.

'Moramo se naučiti da se takve stvari događaju i naviknuti se da postoji pravna država u koju se svi zaklinjemo', dodao je Bebić.

Prihvaća, pak, kritike da Sabor često djeluje kao 'glasačka mašinerija', odnosno da bez argumentirane i stručne rasprave donosi zakone na prijedlog Vlade, ali i ističe da je i u takvim slučajevima ispoštovana procedura, a da zastupnici, kao odgovorni i u slučaju nekvalitetnih zakona, te propise uvijek mogu poboljšati i ispraviti eventualne propuste.

I njega, istaknuo je, ljute prazne zastupničke klupe za saborskih zasjedanja, a nije mu stran ni neformalni prijedlog da se novčano kazne zastupnici koji ne dolaze na sjednice. Ipak, naglasio je, teško je voditi evidenciju o nazočnosti zastupnika na plenarnoj sjednici, budući da je moguće da se zastupnik samo potpiše da je došao, a odmah potom i napusti Sabor. 'Bit problema je da (zastupnik) tamo bude, a ne da se samo potpiše', dodaje Bebić te poručuje kako bi i parlamentarne stranke trebale voditi evidenciju o svojim zastupnicima.

Izvijestio je da će Sabor idući tjedan početi ovogodišnje redovno zasjedanje, a na dnevnom redu sjednice, među inima, očekuje i izmjene Izbornog zakona, u skladu s prigovorom Ustavnog suda da u izbornim jedinicama postoje veće disproporcije u broju birača.

Bebić ističe da taj propis treba donijeti što prije, kako bi izbori, za koje očekuje da će se održati u redovnom roku, bili što kvalitetnije pripremljeni i provedeni.

Kao nove nužne promjene u izbornom sustavu smatra i smanjenje broja zastupnika, sa sadašnjih 153 na 120, maksimalno 130 zastupnika, kao i korekcije izbornih jedinica što se tiče regionalne zastupljenosti.