Na prvi pogled, slike iz austrijske prijestolnice 15. rujna 2024. bile su dramatične – poplavljene ceste, evakuirane kuće i bujice koje su se izlile iz korita rijeka. Ipak, zahvaljujući dugogodišnjem planiranju i investicijama u sustav obrane od poplava, šteta je bila minimalna.

Rekordne padaline i povijesna obrana

Oluja Boris donijela je rekordne količine kiše u Beč i okolne regije. Tijekom samo pet dana, na grad i druge dijelove Austrije palo je od dva do pet puta više kiše nego što je to uobičajeno za cijeli mjesec rujan. No, unatoč obilnim padalinama, Beč je prošao s tek desetak lakše ozlijeđenih osoba i 15 evakuiranih kuća. 'Sveukupno, možemo reći da smo prošli prilično dobro', izjavio je jedan bečki novinar. Ovaj relativni uspjeh može se pripisati složenom sustavu obrane od poplava koji je Beč razvijao desetljećima.

Jedan od ključnih elemenata ovog sustava je Dunavski otok, umjetni otok izgrađen 1970-ih godina, te kanal Novi Dunav. Ovi projekti nastali su kao odgovor na poplavu iz 1954. godine, koja je teško pogodila grad i preplavila postojeće obrambene sustave.

Novi Dunav, koji je obično zatvoren branama, služi kao dodatni kanal za preusmjeravanje velikih količina vode tijekom ekstremnih padalina. Kada se predviđa dolazak poplave, brane se otvaraju kako bi omogućile vodi da teče kroz kanal i tako rasteretila glavni tok Dunava. Ovaj sustav omogućuje gradu da preusmjeri vodeni tok i izbjegne katastrofalne posljedice koje bi mogle zadesiti gusto naseljena područja.

Sustav sposoban za poplave koje dolaze jednom u 5000 godina

Bečki sustav obrane od poplava dizajniran je za podnošenje protoka od 14.000 kubičnih metara vode u sekundi – što odgovara poplavi koja bi se mogla dogoditi jednom u 5000 godina. Tijekom poplave izazvane olujom Boris, protok je dosegao oko 10.000 kubičnih metara u sekundi, što je značajno ispod kapaciteta sustava. 'Bez ovog sustava, grad bi doživio široke poplave i teže posljedice,' objašnjava Günter Blöschl, hidrolog i direktor Centra za sustave vodnih resursa na Tehničkom sveučilištu u Beču.

Blöschl ističe da je Austrija u proteklih nekoliko desetljeća intenzivno ulagala u upravljanje poplavama, posebno nakon dvije velike poplave 2002. i 2013. godine. U tim su poplavama zabilježene velike materijalne štete, no zahvaljujući investicijama i poboljšanjima, šteta izazvana poplavom iz 2013. bila je znatno manja od one iz 2002. godine, unatoč sličnom obujmu padalina.

Opasnost od 'učinka nasipa'

Dok je sustav obrane od poplava u Beču postigao izvanredne rezultate, stručnjaci upozoravaju na tzv. 'učinak nasipa'. Naime, izgradnja brana, nasipa i drugih obrambenih struktura može pružiti lažni osjećaj sigurnosti stanovnicima, potičući ih da se naseljavaju bliže rijekama i područjima sklonima poplavama. To povećava rizik i štetu tijekom budućih poplava.

Blöschl objašnjava kako je Beč dobar primjer ovog fenomena. 'Kada je grad zaštićen, ljudi se osjećaju sigurnije i više se naseljavaju u poplavnim područjima, što povećava očekivanu štetu u slučaju poplave.' Unatoč rijetkim pojavama poplava, područja uz rijeke često privlače ljude zbog svoje prirodne ljepote i dostupnosti resursa. Istraživanja pokazuju da više od dvije milijarde ljudi širom svijeta živi u poplavnim područjima.

Klimatske promjene povećavaju rizik

Klimatske promjene dodatno povećavaju učestalost i intenzitet poplava u Europi. Topliji zrak može zadržati više vlage, što rezultira snažnijim olujama. Ljeto 2024. godine bilo je najtoplije ikada zabilježeno u Europi i diljem svijeta. Blöschl naglašava da je oluja Boris bila pojačana rekordnim temperaturama Sredozemnog mora, koje su omogućile oluji da apsorbira više energije i vlage.

Nadalje, Blöschl objašnjava kako su klimatske promjene uzrokovale pomicanje globalnih padalina prema sjeveru, zbog razlika u zagrijavanju između Arktika i ekvatora. Arktik se zagrijava brže od ekvatora, što uzrokuje promjene u obrascima padalina. Zemlje sjeverno od Alpa, poput Austrije, Njemačke i Francuske, u posljednjih su 30 godina zabilježile porast poplava.

Priprema je ključna

Osim same infrastrukture, ključ uspjeha u borbi protiv poplava leži i u pripremljenosti. Austrija redovito organizira vježbe za hitne službe, uključujući vatrogasce i vojsku, kako bi bili spremni na brze reakcije u slučaju poplava. Blöschl ističe da ove vježbe igraju ključnu ulogu u osiguravanju uspješne obrane od poplava. 'Ako ne vježbate, sustav neće funkcionirati kada dođe do hitnih situacija,' naglašava.

Točne vremenske prognoze također su od velike važnosti. Nakon oluje Boris, austrijske službe su potvrdile da su prognozirane količine padalina bile vrlo točne, što je omogućilo pravovremene reakcije, poput evakuacija i aktiviranja obrambenih sustava. Ove pripreme pomogle su smanjiti broj žrtava i spriječiti veće materijalne štete.

Suradnja i razmjena lekcija

Poplave nisu problem s kojim se suočava samo Austrija. Europa je sve češće pogođena ekstremnim vremenskim uvjetima, a razmjena iskustava i lekcija među zemljama može biti od presudne važnosti za buduću pripremu. Godine 2023. tim europskih znanstvenika proučio je povijesne megapoplave i otkrio da se većina tih događaja mogla predvidjeti na temelju sličnih događaja u drugim dijelovima kontinenta. Iako su velike poplave rijetke u pojedinim zemljama, na razini Europe one su daleko češće.

Prognoze ukazuju na to da će se ekstremni vremenski uvjeti, poput onih uzrokovanih olujom Boris, nastaviti. Blöschl zaključuje: 'Klimatske promjene će donijeti sve veće i češće poplave. Vrijeme je da se nastavi ulagati u obranu od poplava, ali i da budemo svjesni rizika koje donose nasipi i brane.'