Sandra Benčić (Zeleno-lijevi blok) smatra da institut besplatne pravne pomoći ne osigurava postizanje cilja - da svaki građanin ima jednak pristup pravosuđu bez obzira na svoj socijalni status.

Razloge vidi u samom zakonu, po kojemu je, kaže, birokratska procedura za besplatnu pravnu pomoć previše tegobna za mnoge građane.

"Često ni ne znaju da imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć. Jer nikada nismo imali kampanju o tome gdje na svom području mogu dobiti besplatan pravni savjet", rekla je Benčić.

Upozorila je i da većina odvjetnika neće pružati besplatnu pravnu pomoć po tarifi koja im je za to predviđena.

Po zakonu, besplatna primarna pravna pomoć uključuje pravno savjetovanje korisnika, a pružaju je ovlaštene udruge, pravne klinike i upravna tijela županija. Sekundarna pomoć odnosi se na pravnu zaštitu u građanskim i upravnim sudskim postupcima, te na oslobođenje od plaćanja troškova sudskog postupka i pristojbi.

Anita Pocrnić Radošević (HDZ) istaknula je da su u Hrvatskoj 23 ovlaštene udruge u 2021. godini odradile najviše zahtjeva za besplatnom primarnom pravnom pomoći. Riječ je o savjetovanju stranaka i sastavljanju podnesaka u postupcima, a tamo gdje je potrebna sekundarna pravna pomoć ljudi se obraćaju županijama i preko njih dobivaju odvjetnike.

Sandra Benčić pak ističe da su te udruge mahom u Zagrebu i drugim gradovima, a da besplatna pravna pomoć nije dostupna tamo gdje je najviše trebamo, a to su ruralna područja.

Orešković: Test pravne države pao je na zviždačima

Na problem pravne zaštite zviždača upozorila je Dalija Orešković (Centar) ocijenivši da je "na zviždačima test pravne države u potpunosti pao" jer zviždači odvjetnike plaćaju svojim novcem. S druge strane, državne i komunalne gradske tvrtke plaćaju odvjetnike javnim sredstvima, pa tako i u tužbama koje pokreću protiv zviždača.

Državni tajnik Juro Martinović objasnio je da je "besplatna pravna pomoć" socijalna kategorija i zviždači koji ulaze u tu kategoriju dobivaju pomoć, kao i svi ostali građani. Institut besplatne pravne pomoći osmišljen je tako da omogući najugroženijim skupinama dostupnost sudova. Onima koji nisu u mogućnosti sami platiti odvjetnike, pruža se pravna pomoć u upravnim i parničnim postupcima.

U izvješću se navodi da su u 2020. godini ukupna sredstva za to planirana u iznosu od 4,5 milijuna kuna, a utrošeno je 3,6 milijuna kuna. U 2021. planirano je 4,1 milijuna kuna, dok je utrošeno 3,9 milijuna kuna.

Marin Lerotić (HDZ) skrenuo je pozornost na izvješće pučke pravobraniteljice koja ističe nedostatnost sredstva za besplatnu pravnu pomoć, na što mu je Martinović odgovorio da i ono što je izdvojeno nije u cijelosti utrošeno.

"Nije smisao novac podijeliti udrugama, a da korisnici ne dobiju pravodobnu pravnu pomoć", odgovorio je.

Vesna Nađ (Socijaldemokrati) skrenula je pozornost da je na području Sisačko-moslavačke županije zbog potresa povećana potreba za primarnom pravnom pomoći, a stanovnici se teško snalaze sa "šumom obrazaca" i imovinsko-pravnim propisima u obnovi.

Državni tajnik odgovara da je "državna uprava na tom području organizirana kao servis ljudima, samo moguće da postoje šumovi u komunikaciji".

"Oni su od samoga starta trebali podnositi u zahtjevima samo podatke o sebi i nekretnini, a sve ostalo odrađivala je državna uprava kroz razne baze podataka", istaknuo je Martinović.

Veljko Kajtazi (Klub nacionalnih manjina) upozorio je na probleme osoba koje žive u Hrvatskoj bez državljanstva i nalaze se u pravnom vakuumu jer nemaju sredstva da po regularnoj proceduri ostvare pravo na boravak ili državljanstvo.

"Ovaj zakon ne isključuje pružanje pravne pomoći i stranim državljanima i ljudima bez državljanstva koji se nađu u potrebi na hrvatskom teritoriju. Oni su u istoj poziciji kao i državljani RH", poručio je Martinović.

Marija Jelkovac (Klub HDZ-a) istaknula je značaj izvješća o pružanju besplatne pravne pomoći. Ocijenila je da je riječ o vrlo važnom institutu, uspostavljenom radi osiguranja zaštite svih građana pred zakonom i sudom.