Postoji i mogućnost angažiranja sekundarnih centara, odnosno specijalnih bolnica, o čemu je Beroš jutros razgovarao sa županima onih županija koje su vlasnice tih bolnica, a ostaje i treća opcija - Arena u Zagrebu te slični kapaciteti u drugim većim gradovima.

Dio hitnih covid pozitivnih pacijenata zbrinjavat će se u KB-u Dubrava, a hitni pacijenti bez covida rasporedit će se po ostalim zagrebačkim bolnicama, što je s ravnateljima već iskomunicirano. Postojala je i B opcija, da se u sve bolnice šalju oboljeli od covida-19, ali je gotovo jednoglasno odbijena.

"Ako druge bolnice ne žele primati covid-19 pozitivne bolesnike, moraju prilagoditi svoje hitne kapacitete za prijem hitnih bolesnika jer život neće stati, moramo se prilagoditi da svi hitni i ne-hitni pacijenti dobiju najbolju moguću skrb", poručio je Beroš.

Mjere za financijsku održivost na stolu premijera

Što se tiče slučaja saborskog zastupnika HDZ-a Josipa Đakića, koji se od teških simptoma covida-19 oporavlja u lječilištu na Lošinju, za koje su liste čekanja i do tri mjeseca, Beroš je rekao da ne zna gdje se on oporavlja, ali će provjeriti te informacije.

"Sve mora biti transparentno i svi pacijenti u Hrvatskoj moraju imati isti tretman", poručio je ministar.

Vezano za liste čekanja i odgađanja redovnih pregleda zbog koronavirusa, Beroš je istaknuo da od početka mandata ima dvije velike zadaće - adekvatno odgovoriti na epidemiju i reorganizirati zdravstveni sustav.

"Određene mjere, koje su usmjerene prvenstveno na financijsku održivost zdravstvenog sustava i njegovu stabilizaciju, koje uključuju redukciju lista čekanja, na premijerovu su stolu. Siguran sam da ćemo brzo razgovarati o tome jer je Vlada više nego ikad svjesna uloge zdravstva u odgovoru na ugroze", rekao je.

Dodatno opterećenje stanovništva povećanjem participacija ne bi smanjilo liste čekanja, već to treba postići kroz preraspodjelu kadrova i kapaciteta te uvid u to koliko tko radi. "Jedna od prvih mjera koje ću uvesti je kontrola radnog vremena u svim zdravstvenim ustanovama", najavio je Beroš.

Apelirao je da se spoznaju brojevi, pravci kretanja, da se 'uozbiljimo i zajednički pridonesemo da dodatni kapaciteti ne budu potrebni'.

Ministar Beroš izjavio je na sjednici Vlade kako je, unatoč kontinuiranim mjerama i odgovornom ponašanju većine građana, iza nas tjedan s najvećim brojem zaraženih i preminulih od koronavirusa.

"Ne možemo biti zadovoljni s trenutnom epidemiološkom situacijom ni s neprihvatljivim ponašanjem pojedinaca. Sve to predstavlja velik opterećenje za epidemiologe i druge zdravstvene djelatnika, liječnike i medicinske sestre, bolnice i kompletan zdravstveni sustav", rekao je Beroš.

Naveo je kako je na 541. dan od pojave koronavirusa u Hrvatskoj zabilježeno 1563 novih slučajeva i 7380 aktivnih slučajeva. Na bolničkom liječenju nalazi se 661 pacijent.

U proteklih tjedan dana u bolnice je zaprimljeno 686 pacijenta dok je otpušteno 448. U usporedbi s tjednom ranije radi se o zamjetnom povećanju broja hospitaliziranih.

Trenutno je bolesno 610 zdravstvenih djelatnika, a u samoizolaciji je 1341 djelatnik.

"Unatoč porastu broja oboljelih nema zabilježenih žarišta s velikim grupiranjima, već se uglavnom radi o velikom broju mikrožarišta i manjih grupiranja koji imaju značajan utjecaj na opću epidemiološku sliku u zemlji", kazao je Beroš.

'Svi trebamo dati svoj obol'

I dalje se bilježe oboljeli povezani s obiteljskim okupljanjima, proslavama, zbornim pjevanjem, izlascima, treninzima i sportskim natjecanjima, odakle se prenose u radne sredine. Značajan udio među oboljelima imaju kontakti prethodnih slučajeva.

Beroš poručuje da i u uvjetima epidemije očekuje primjerenu participaciju svih dionika zdravstvenog sustava. "Podsjećam da primarna zdravstvena zaštita sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ima obavezu na području prevencije i sprečavanja i suzbijanja epidemije".

Nalazimo se u situaciji kada svi trebamo dati svoj obol, kao što to mjesecima rade mnogi liječnici i medicinske sestre u jedinicama intenzivne skrbi, naglasio je ministar.