NOVI BIZNIS KOJUNDŽIĆA

Berošev poznanik dao najbolju ponudu za antikorupcijsku stranicu Vlade, i on se oglasio

18.04.2023 u 10:30

Bionic
Reading

Tvrtka Cuspis Vinka Kojundžića dala je najjeftiniju ponudu na javnom natječaju za stranicu preko koje će se moći prijavljivati korupcija. Cijena je na takvim natječajima glavni kriterij

Njegove ranije poslove s Ministarstvom zdravstva kritizirala je i Državna revizija, pišu 24sata.hr.

'Ispada da je Cuspis najpovoljniji. Koja je to poetska pravda na djelu', u sarkastičnom tonu komentirao je vijest informacijski stručnjak Marko Rakar. Vrijednost nabave za digitalnu platformu Ministarstvo pravosuđa i uprave procijenilo je na više od 637.000 eura.

Kojundžić je u žižu javnosti došao prije godinu i pol, kada se otkrilo da je on poznanik ministra zdravstva Vilija Beroša. Njegova tvrtka je radila platformu CijepiSe koja nikada nije funkcionirala kako treba. Državna revija je otkrila da je Cuspis Ministarstvu zdravstva naplatio taj posao 2,75 milijuna za 6750 odrađenih sati u dva ugovora.

Računi su plaćeni u samo 12 dana. Revizori su upozorili da pet djelatnika ne može odraditi takav posao u samo 12 dana, jer bi to bi značilo da su radili 112 sati dnevno. Za slučaj se zainteresirao i USKOK. Kojundžić je poznat i po tome da je kao mladi HDZ-ovac napravio prvu internetsku stranicu te stranke.

Nakon objave članka na portalu 24sata javio nam se Vinko Kojundžić, te dijelove njegovog reagiranja prenosimo u nastavku.

'Ivan Pandžić iz 24 sata opetovano netočno informira javnost u nizu članaka o nama pa tako i u onom koji ste danas prenijeli.

Naime, na poslu za Ministarstvo zdravstva 2020 godine nije radilo samo petero djelatnika tvrtke Cuspis. Činjenica je da kao što sam u medijima već više puta javno iznio, između ostalog na televiziji N1 12. 4. 2022., na ovim poslovima radio značajno veći tim od petero djelatnika kako je Ivan Pandžić naveo u današnjem članku za 24 Sata, a Vaš portal prenio. Isto tako prilikom navođenja rezultata državne revizije nije naveo bitnu činjenicu da je DORH dao izjavu koja baca potpuno drugo svjetlo na ovu informaciju, a koja je objavljena 4.4.2022. u Dnevniku Nove TV u kojem je DORH priopćio citiram: „…iz analize cjelokupne dokumentacije zaključilo kako uočene nepravilnosti nisu takvog karaktera i značaja da vi imale elemente kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti, a propusti se u bitnim odnose na računovodstveno poslovanje…“. Dakle nema riječi ni o kakvoj istrazi te su to još jedne neistine koje kontinuirano plasira novinar 24 Sata Ivan Pandžić iz meni nepoznatih razloga.

Dodatno netočna je i tvrdnja da platforma "CijepiSe" nikada nije kako treba profunkcionirala što sam isto javno već više puta demantirao. Platformu CijepiSe stvarala su četiri trgovačka društva, uz Cuspis još i; Ericsson Nikola Tesla, In2 i MCS Grupa. Na dijelu programa koji je izradilo društvo Cuspis, a to su prijave pacijenata za cijepljenje, grupiranje za naručivanje, slanje zahtjeva za naručivanje i slanje e-mailom dobivenih termina, nisu zabilježene nikakve tehničke neispravnosti i sve je radilo točno onako kako je trebalo raditi.

Vezano za predaju ponude za Usluge izrade IT platforme za unaprjeđenje učinkovitosti ukupnog preventivnog antikorupcijskog okvira želim istaknuti da je predano devet ponuda sve poznatih informatičkih tvrtki, te čak i dvije državne tvrtke: Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. i Fina. Naša ponuda je najpovoljnija ali ne iskače iz okvira ostalih ponuda na natječaju. Naime niti jedna tvrtka nije dala ponudu blizu procijenjene vrijednosti nabave a posebno razlika između naše i prve slijedeće ponude od tvrtke Ericsson Nikola Tesla je samo 8.000 EUR. Između naše i treće ponude je 28.000 EUR što je na ukupni iznos ponuda vrlo mala razlika. U ovom slučaju možemo konstatirati da je slobodno tržište skoro savršeno odradilo svoj posao i definiralo cijenu, te da smo kao tvrtka vrlo slično procijenili vrijednost posla kao i ostale tvrtke. Cijela tablica cijena Vam je navedena niže.

Iako se ne tiče nas, koristim kao građanin priliku da se osvrnem na netočno informiranje javnosti o sadržaju same dokumentacije jer prema onome što vidim da se piše izgleda mi da nitko nije pročitao ništa više od samo naslova dokumentacije i da samo na temelju naslova izvlače zaključke', navodi Kojundžić.