I ministar zdravstva Vili Beroš prošloga tjedna istaknuo je da je početak četvrtoga vala drukčiji od onoga krajem prošlog ljeta jer su kliničke slike lakše, pa i broj novozaraženih nije relevantan kao ranije. 'Relevantan je onaj broj koji će opteretiti zdravstveni sustav, a to je broj hospitaliziranih i broj najtežih bolesnika na respiratoru, no zasad ćemo se držati općih mjerila', rekao je ministar. Da se o tome naveliko diskutira, potvrdio je i šef HZJZ-a Krunoslav Capak.

No po kriteriju broja hospitaliziranih i broja najtežih bolesnika na početku ovoga, četvrtog vala, koji karakterizira širenje delta-soja, ne stojimo dobro. Dapače, znatno lošije nego na današnji dan prošle godine. Lani je u rujnu blago počeo rasti broj zaraženih, da bi se taj rast u listopadu naglo ubrzao, a sve je kulminiralo najtežom situacijom s kojom smo se tijekom pandemije suočili na vrhuncu toga drugog vala - u prosincu prošle godine.

U Hrvatskoj se u utorak, prema podacima nacionalnoga Stožera civilne zaštite, 518 pacijenata nalazi na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 57 pacijenata. Preminulo je 10 osoba.

Točno prije godinu dana, dakle 7. rujna 2020. godine, u vremenu koje je prethodilo velikom drugom valu, kada se zdravstveni sustav teško zaljuljao, 307 pacijenata bilo je na bolničkom liječenju, a na respirator je bilo priključeno 19 osoba. Dakle situacija je bila znatno bolja nego danas jer je 200-tinjak osoba manje bilo na bolničkom liječenju i 38 osoba manje na respiratoru.

Za usporedbu, izdvojili smo i podatke o broju hospitaliziranih i osoba na respiratoru u vrijeme najvećeg opterećenja zdravstvenoga sustava, na vrhuncu drugoga vala pandemije koronavirusa u Hrvatskoj, u prosincu prošle godine.

Najveći zabilježeni broj zaraženih koronavirusom u jednom danu bio je 10. prosinca, kada smo imali čak 4620 novozaraženih. Po kriteriju hospitaliziranih i osoba priključenih na umjetno disanje stanje je bilo katastrofalno.

Tog 10. prosinca na bolničkom liječenju bila su čak 2754 pacijenta, a od toga je na respiratoru bilo 296 pacijenata. Preminule su 53 osobe. Šest dana kasnije, kad smo imali najsmrtonosniji dan od početka pandemije i od posljedica zaraze preminule su 92 osobe, čak 2907 pacijenata bilo je na bolničkom liječenju, a od toga je na respiratoru bilo njih 294.

Treći val pandemije koronavirusa pogodio nas je u proljeće ove godine i nije bio snažan poput drugoga. Vrhunac vala bio je sredinom travnja, kad smo imali 1955 pacijenata na bolničkom liječenju, a od toga je na respiratoru bilo 185 pacijenata. Preminula je 41 osoba.