Obilježavanje 3. prosinca, Međunarodnog dana osoba s invaliditetom se ove godine u Hrvatskoj gotovo podudara s izborima za zastupnike u Sabor. Oko 17.000 osoba s invaliditetom lišeno je poslovne sposobnosti, a većina njih potpuno, pa neće moći izaći na izbore jer su brisani iz biračkog popisa kao i osobe koje su umrle ili izgubile hrvatsko državljanstvo, upozorava pravobranteljica, te ističe kako su time još više postali nevidljivi građani ove zemlje i nisu ni dio biračkog tijela.

'Oni su smješteni u ustanovama socijalne skrbi što znači da ne žive u svojim domovima, u svojim obiteljima niti u svojim zajednicama. Iako je u hrvatskom zakonodavstvu regulirano glasovanje na izborima za osobe koje su lišene slobode, nije regulirano glasovanje za osobe koje žive u ustanovama jer im država ne može osigurati skrb na drugačiji način.'

Pravobraniteljica Slonjšak podsjeća da je više puta upozoravala kako je štednja na osobama s invaliditetom dugoročno skupa. Štednjama u zdravstvenom sustavu, uskraćivanjem usluga koje bi pridonosile prevenciji samog nastanka invaliditeta ili njegovog pogoršanja dolazi do pogoršanja invaliditeta za čiju sanaciju je potrebno izdvojiti višestruko veća novčana sredstva. Unatoč započetom procesu deinstitucionalizacije, oblikom skrbi države o osobama s invaliditetom njihovim smještavanjem u institucije, troši se daleko više sredstava no što bi se iz proračuna moralo izdvajati za financiranje različitih oblika potpore življenju u zajednici. Nadležna tijela ne spominju u javnosti da je skrb o osobama s invaliditetom veliki financijski teret za državu, ali to se može zaključiti iz njihovih postupaka. Svi prijedlozi za poboljšanje položaja osoba s invaliditetom koji iziskuju veća materijalna izdvajanja ostaju ignorirani, ističe se u poruci.

Dodaje se kako pravobraniteljica posjećuje mlade ljude u domu za starije i nemoćne i svjedoči teškoj situaciji u obiteljima iscrpljenima svakodnevnom i cjelodnevnom sveobuhvatnom skrbi o njihovom članu s teškoćama, bez nedovoljne pomoći i podrške koju bi trebala pružiti zajednica, odnosno njezine službe. Obitelj je u većini slučajeva prepuštena samoj sebi.

Također naglašava kako je drugi problem, možda još i značajniji, nedostatak razvijanja svijesti u široj društvenoj zajednici o nužnosti poštivanja dostojanstva osoba s invaliditetom, poštivanja njihovih prava, prvenstveno prava na jednakost i jednako postupanje kao i sa svim drugim građanima te pravom na jednake prilike.

U Hrvatskoj je dvije godine na snazi Zakon o suzbijanju diskriminacije koji vrlo široko naročito štiti pravo osoba s invaliditetom na jednako postupanje. No, koliko je vidljivo iz prakse i prema broju pritužbi upitna je provedba.

Obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom neka bude poticaj da se otvorimo prema drugačijima i počnemo razmišljati o invaliditetu kao dijelu ljudske različitosti i bogatstva, a isto tako i o tome kako svi mi možemo doprinijeti da unatoč različitostima budemo jednaki u svojim pravima i dostojanstvu, stoji u poruci pravobraniteljice u povodu Dana osoba s invaliditetom.