Američki predsjednik koristi se "izvanrednim ekonomskim ovlastima" na temelju zakona iz 1977. kojim može transferirati aktivu s blokiranog računa na Savezne rezerve u New Yorku, koje su javna institucija.

Aktivu središnje banke najčešće čine financijski instrumenti, devize ili zlato.

Polovica te svote trebala bi biti rezervirana za odštetu obiteljima žrtava 11. rujna 2001.

Prema Bidenovoj zamisli druga polovica namijenila bi se za humanitarnu pomoć Afganistanu, ali bi se trebala uplatiti na takav način da ne padne u ruke talibana, objasnila je Bijela kuća.

"Vrlo je važno uzeti odjednom 3,5 milijarda dolara i osigurati da budu utrošeni na dobrobit afganistanskog naroda", a s druge strane da se zajamči obiteljima žrtava terorizma da se njihov glas čuje pred saveznim američkim pravosuđem, objasnio je visoki dužnosnik Bijele kuće.

Priznao je da je riječ "o pravosudno složenoj" situaciji te istaknuo da je današnja najava tek početak postupka koji će trajati mjesecima.

Način koji je odabrao američki predsjednik zacijelo će izazvati brojne kontroverze u vrijeme kada Afganistan proživljava tešku humanitarnu krizu.

Rezerve Afganistanske središnje banke iznosile su u travnju 2021. 9,4 milijarda dolara bruto, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda.

Ta svota je deponirana u inozemstvu, najveći dio upravo u Sjedinjene Države i to prije nego što su se krajem kolovoza talibani vratili na vlast.

Talibani su tražili da stupe u posjed rezervi afganistanske središnje banke, a Rusija je pozvala SAD da deblokira ta sredstva.

Svjesni kontroverzi koje bi mogla izazvati takva odluka, dužnosnici Bijele kuće ističu da rezerve Afganistanske središnje banke potječu "iz trajne i velike pomoći Sjedinjenih Država i drugih međunarodnih donatora Afganistanu tijekom desetljeća".