Državno odvjetništvo Bosne i Hercegovine i srbijansko tužiteljstvo za ratne zločine ubuduće bi trebala razmjenjivati dokaze no ne i ustupati predmete, a time bi se izbjegla dosadašnja praksa uhićivanja državljana tih zemalja u inozemstvu, izjavio je Bruno Vekarić, zamjenik srbijanskog tužitelja za ratne zločine.
Vekarić je predvodio srbijansko izaslanstvo na pregovorima u Sarajevu o odredbama posebnog protokola kojim bi se regulirala suradnja dvaju državnih odvjetništava u procesuiranju slučajeva ratnih zločina.
Vekarić je u izjavi koju u četvrtak prenosi sarajevski "Dnevni avaz" kazao kako je temeljni cilj sporazuma, čije su odredbe dogovorene na sarajevskom sastanku, spriječiti paralelne istrage.
'Nakon ovoga može se očekivati da će oni predmeti koji su bili kamen spoticanja kao što su 'Dobrovoljačka ulica' i 'Tuzlanska kolona' biti dostavljeni našim kolegama u BiH i mi ćemo poštovati njihovu odluku. Dostavljanje dokaza međutim ne znači i ustupanje (predmeta)', istaknuo je Vekarić.
Slučajevi što ih je spomenuo Vekarić prerasli su i u međudržavni problem između BiH i Srbije, jer je srbijansko pravosuđe raspisalo brojne tjeralice za građanima BiH koji su osumnjičeni za navodne zločine nad pripadnicima bivše JNA.
Po takvim tjeralicama, u inozemstvu su tako bili uhićeni pa nakon duljeg zadržavanja pušteni ratni član predsjedništva BiH Ejup Ganić i umirovljeni general Armije BiH Jovan Divjak
U tehničkom smislu, kako je pojasnio Vekarić, previđeno je da u slučaju u kojemu se osobe osumnjičene da su počinile zločine u BiH, a žive u Srbiji pravosudna tijela BiH dokaze dostave kolegama u Srbiji.
Isto načelo vrijedilo bi i u obrnutim slučajevima u kojima počinitelji zločina koje tereti srbijansko pravosuđe žive u BiH.
Protokol koji bi trebao biti potpisan u idućih desetak dana tako bi trebao osigurati da se sudski postupci protiv osumnjičenih za ratne zločine vode u zemlji njihova državljanstva, bez obzira na to gdje je zločin počinjen.
Posebni predstavnik Europske unije u BiH Peter Sorensen posebnom je izjavom pozdravio najavu potpisivanja toga protokola između državnih odvjetništava BiH i Srbije.
"EU je uvjeren da ovaj dogovor predstavlja završni korak u dugotrajnom ali konstruktivnom procesu", izjavio je Sorensen, ističući kako je to ujedno korak prema jačanju regionalne suradnje u rješavanju slučajeva ratnih zločina i uspostavi konkretnih procedura koje bi u konačnici trebale dovesti do pomirenja na zapadnom Balkanu.
