'Temeljne smjernice novog zakona svode se na proširenje opsega primarne pravne pomoći i to na način da se uz postojeće oblike pomoći dodaju opća pravna informacija i popunjavanje obrasca zahtjeva za sekundarnu pravnu pomoć. Olakšava se pristup na korištenje primarne pravne pomoći tako da se pruža u svim predmetima u kojima je riječ o ostvarivanju prava građana koja građanin ima, a ovlaštene udruge, sindikati i visoka učilišta imaju pravo pružati pravnu pomoć bez donošenja posebnog rješenja o odobravanju korištenja pravne pomoći. Ublažavaju se i jasno definiraju imovinski kriteriji za ostvarivanje sekundarne pravne pomoći. Proširuje se krug korisnika u smislu stranaca sa stranim boravkom bez uvjeta reciprociteta. Posebno se proširuje na ranjive skupine, i tu smo specifično ciljali na djecu koja nisu državljani RH, a zatečeni su bez pratnje, bez obzira na boravak i na uzajamnost. Žrtve kaznenih djela nasilja u postupcima naknade štete pomoć će dobiti bez utvrđivanja imovnog stanja', najavila je Artuković-Kunšt.

Kako je kazala zamjenica ministra, postojeći zakon pokazao se restriktivnim prema građanima slabijeg imovinskog stanja i marginaliziranim društvenim skupinama, kojima je zapravo otežano ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć iako im je ona prijeko potrebna.

'Postojeća zakonodavna rješenja dovela su do neiskorištenosti sredstava izdvojenih za financiranje sustava besplatne pravne pomoći, a to je pak rezultiralo drastičnim padom sredstava predviđenih za ovu namjenu, što je nedostatno za stvarne potrebe građana', kazala je Artuković-Kunšt.
253694,173982,120988,79191Da do izmjena zakona treba doći, složio se i SDSS-ov Mile Horvat, urgirajući da se posebna pažnja pokloni redefiniranju imovinskog cenzusa.

'Imate i situacija da ljudi danas nemaju ni plaću, nemaju ni stan, ali imaju nešto naslijeđene zemlje u nekakvom minimalnom iznosu. Zbog te naslijeđene zemlje oni ne mogu ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć. Prema tome, ključna stvar je u tome da napravimo redefiniciju toga imovinskog cenzusa i da je uglavnom prilagodimo realnom, odnosno činjeničnom stanju korisnika te besplatne pravne pomoći', kazao je Horvat.

Iako se slaže s redefinicijom imovinskog cenzusa, HDZ-ova Ana Lovrin kazala je da pri tome ipak treba biti oprezan.

'Bojim se da će, ako znatno ublažimo imovinski cenzus, po pravnu pomoć često dolaziti oni kojima to nije nužno, ali će biti spretniji u ostvarivanju svojih prava. Često oni najpotrebitiji i najsiromašniji ni ne znaju da imaju neko pravo i zbog toga se ovo odnosi i na rad socijalnih službi i službi socijalne skrbi, dakle da ta vrsta pomoći građanima ne može ostati zatvorena u uredima i kancelarijama, nego se mora provoditi široko, kako se to kaže, na terenu, dakle među onim najpotrebitijima, i njih se prije svega treba informirati o tome kakva prava imaju', kazala je Lovrin