Ishod izbora za gradonačelnika Mostara, okončanih početkom ovog tjedna, prevazišao je okvire tog grada, postavši poligonom na kojemu su se odmjeravali politički koncepti i snage čiji će pravi okršaj uslijediti na općim izborima, koji BiH čekaju u listopadu 2022.
Na njima se sadašnja oporba nada srušiti monopol što ga drže stranke s nacionalnim predznakom.
Činjenica da je tijesnom većinom za gradonačelnika Mostara u ponedjeljak konačno izabran Mario Kordić kao kandidat HDZ BiH postala je povodom Stranci demokratske akcije (SDA) da se svom silinom obruši na Našu stranku (NS) i Socijaldemokratsku partiju BiH (SDP), čiji su gradski vijećnici odbili podržati SDA-ova kandidata Zlatka Guzina.
Ovakav ishod izbora istodobno je pokazao i kako HDZ BiH ne bi mogao osvojiti gradonačelničku poziciju bez potpore vijećnika iz Hrvatske republikanske stranke (HRS), koja pak ne skriva ambicije postati ozbiljan suparnik politici što ju među Hrvatima u BiH vodi Dragan Čović. HRS, stranka desne orijentacije, na mostarskim je izborima po prvi put ostvario značajniji uspjeh dobivši rei od 35 vijećnika, a njihovi su glasovi bili presudni kako bi HDZ-ov kandidat postao novi gradonačelnik.
vezane vijesti
Netom po izboru Kordića predsjednik SDA Bakir Izetbegović optužio je prije svega Našu stranku za "izdajničko ponašanje", a posebice se obrušio na vijećnicu Irmu Baraliju, iako je baš na temelju njene tužbe Europski sud za ljudska prava naložio usvajanje novih izbornih pravila i provedbu samih izbora u Mostaru.
"Irma Baralija je nažalost izdala Mostar. Izdala je onaj patriotski dio Mostara koji je patio u vremenu agresije, rušenja Mostara, koji je odvođen u koncentracijske logore, koji je prošao granice. Naša stranka nije nimalo naivna i dobro zna što je HDZ radio i u ratu i poslije i što sada radi", kazao je Izetbegović ta sarajevsku televiziju Hayat nakon što je Kordić izabran za gradonačelnika Mostara.
Optužbe za izdaju nacionalnih interesa
Izetbegovićeva stranka ranije je pokušavala na sve načine pridobiti vijećnike NS i SDP BiH da praktično postanu priključak "Koalicije za Mostar" koja je nastupila na mostarskim izborima. Tom koalicijom dominirala je SDA, a u njoj su bili i Demokratska fronta (DF) Željka Komšića i Savez za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića. Nastojali su pod firmom borbe za "bosanske interese" pridobiti i BH blok, kojega su činili NS i SDP, da podupre Zlatka Guzina za gradonačelnika.
NS i SDP su to odbili predlažući SDA-u da oni podupru Baraliju za gradonačelnicu, što je također propalo.
Izetbegović sada tvrdi kako je upravo on, a ne Baralija, zaslužan što su izbori u Mostaru uopće održani, a NS-u je predbacio kako je ta stranka postala saveznikom HDZ-a.
"Neprijateljstvo i mržnja (građanskih stranaka) prema SDA jači su od njihove ljubavi prema BiH", izjavio je Izetbegović.
Na odgovore nije trebalo dugo čekati pa je Baralija predsjedniku SDA u srijedu poručila kako je upravo on taj koji je do sada izdao sve što se moglo izdati.
U poruci na Facebooku objavila je kako su SDA i HDZ savršeno surađivali krojeći nova izborna pravila za Mostar po svojoj mjeri, a onda je SDA pokušala iskoristiti oporbu poput "smokvina lista" kako bi prikrila postojanje te koalicije koja funkcionira već 30 godina.
"Krivo vam je što ste prozreni i što je pitanje dana kada će detalji vašeg sporazuma s HDZ-om izaći na vidjelo", poručila je Baralija Izetbegoviću aludirajući na činjenicu da su se SDA i HDZ odmah nakon što je Kordić izabran za gradonačelnika bez problema dogovorili da novi predsjednik gradskog vijeća bude Salem Marić, lokalni SDA-ov čelnik.
Novi gradski statut podrazumijeva kako gradonačelnik ubuduće neće moći sam donositi odluke o cijelom nizu bitnih pitanja jer će mu za to trebati i potpis predsjednika gradskog vijeća.
Ugrožen monopol u bošnjačkom i hrvatskom biračkom tijelu
U raspravu se uključio i Elmedin Konaković, lider stranke Narod i pravda (NiP), koja nije sudjelovala na mostarskim izborima, ali je zato u drugim dijelovima BiH nastupila zajedno sa Našom strankom i SDP-om. On je najavio kako te tri stranke na izborima 2022. planiraju okupiti novu parlamentarnu većinu u Federaciji BiH, a time i na državnoj razini te svrgnuti s vlasti prije svega SDA.
Konakovića je Izetbegović prozvao da koketira s HDZ-om zbog izjave da Hrvati trebaju birati svog člana Predsjedništva BiH te mu je predbacio mržnju prema SDA i navodnu suradnju s osuđenim ratnim zločincem Fikretom Abdićem koji sada vlada Velikom Kladušom.
Rasprava između čelnika SDA i istaknutih oporbenih čelnika naznačila je kako će se do općih izbora iduće godine voditi oštra i nemilosrdna borba za naklonost glasača, prije svega unutar bošnjačkog biračkog tijela, no Mostar je pokazao kako ni HDZ BiH više ne može računati na monopol među hrvatskim biračima.
Iz HRS-a su odmah nakon izbor Kordića za mostarskog gradonačelnika pojasnili kako su za njega glasali samo zbog jednoglasne kampanje što je protiv njega vođena s bošnjačke strane no to ne znači kako će dopustiti da HDZ BiH sada upravlja gradom kako je to navikao.
"Kordić može možda biti sretan što je postao gradonačelnik, HDZ možda može slaviti uspjeh s licemjernim vatrometom, ali budite uvjereni da će im već s prvom sljedećom sjednicom prisjesti i sreća i vatromet", najavili su iz mostarskog gradskog odbora HRS-a uz tvrdnju kako je sada došao kraj vječitom koaliranju temeljenom na trgovini između HDZ-a i SDA.
