Nakon prvog kruga glasanja Mario Kordić dobio je potporu 15 vijećnika, za Zlatka Guzina glasalo je 11 vijećnika, dok je Irma Baralija iz Bh. bloka kojega čine SDP BiH i Naša stranka dobila pet glasova.

Dvojica liječnika tako su se plasirala u drugi krug za izbor gradonačelnika u kojemu je kao i u prvome krugu potrebno dobiti dvotrećinsku potporu od ukupno 35 vijećnika.

Budući se u trećem krugu odlučuje običnom većinom koja bi donijela prednost Kordiću, iz bošnjačke Koalicije za Mostar koju predvodi SDA odlučili su napustiti sjednicu uoči drugog kruga te je tako srušen potreban kvorum za odlučivanje kojega čini 24 vijećnika. Jedna vijećnica je pozitivna na koronavirus pa nije sudjelovala na prvoj sjednici.

Nakon što su iz SDA koalicije napustili  gradsku vijećnicu, preostali vijećnici iz HDZ-a BiH, Bh. bloka, Hrvatske republikanske stranke, Prve mostarske partije i Srpske liste 'Ostajte ovdje' odlučili su da će se prva sjednice na kojoj će se nastaviti procedura izbora gradonačelnika Mostara održati 10. veljače.

Tijekom današnje sjednice za novog predsjedatelja Gradskog vijeća Grada Mostara izabran je Ivan Zelenika iz HDZ-a BiH. Njegovi zamjenici su postali Salem Marić iz SDA te Velibor Milivojević iz Srpske liste.

U slučaju da Kordić, koji ima najviše izgleda postati novi gradonačelnik, bude izabran na tu funkciju na kojoj bi naslijedio Ljubu Bešlića (HDZ BiH), tada će ostavku na čelu Gradskog vijeća podnijeti njegov stranački kolega Zelenika i to mjesto prepustiti bošnjačkom kandidatu.

Statutom se precizira da na dvije najvažnije funkcije u Mostaru, gradonačelnika i predsjednika Gradskog vijeća, ne mogu biti predstavnici iz istoga naroda.

Nakon posljednjih lokalnih izbora održanih 20. prosinca prošle godine u Gradskom vijeću Mostara HDZ BiH ima 13 vijećnika, bošnjačka Koalicija za Mostar 11, a Bh. blok kojega čine SDP BiH i Naša stranka šest mandata. Tri vijećnika osvojila je Hrvatska republikanska stranka, te po jedan Srpska lista ostajte ovdje i Prva mostarska partija.

Prošlogodišnji izbori za lokalna tijela vlasti u Mostaru održani su nakon punih 12 godina, a grad nije imao Gradsko vijeće punih osam godina.

Ustavni sud BiH je 2010. osporio odredbe Izbornoga zakona BiH koje se tiču grada Mostara, a koje je nametnula međunarodna uprava, zbog čega se nisu mogli raspisati izbori za Gradsko vijeće Mostara.

Dogovorom vodeće hrvatske i bošnjačke stranke HDZ-a BiH i SDA sredinom prošle godine taj je proces deblokiran, te su u Parlamentu BiH usvojene izmjene izbornih propisa čime se omogućilo održavanje lokalnih izbora u tome gradu.