Zastupnice BiH pri Europskom sudu za ljudska prava podnijele su žalbu na presudu u slučaju "Kovačević", kojom je potvrđeno da su postojeća izborna pravila u BiH diskriminirajuća, a ona je izazvala žestoke rasprave zbog tvrdnji dijela medija i politike da je time osporeno pravo na legitimno predstavljanje naroda
Jedna od tri zastupnice Monika Mijić potvrdila je u petak lokalnim medijima da su ona i njena kolegica Jelena Cvijetić uložile žalbu na presudu u ime BiH, što je opisala kao uobičajeni postupak i stoga ne vidi zbog čega su se nakon toga njih dvije našle na udaru dijela političara i medija.
"Apsolutno mi nije jasno zašto se oko baš ove presude diže tolika prašina, pogotovo kada imate izdvojeno mišljenje u presudi", kazala je Mijić.
Presudu o kojoj je riječ Europski sud za ljudska prava donio je po tužbi koju je podnio Slaven Kovačević, savjetnik sadašnjeg člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.
Sa šest glasova za i jednim protiv sud je presudio kako je BiH prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima zbog ograničavanja prava građana BiH da glasaju za članove Predsjedništva BiH i zastupnike u Domu naroda državnog parlamenta temeljem njihove etničke pripadnosti odnosno mjesta prebivališta u entitetima.
U presudi stoji i ocjena kako sadašnji izborni sustav privilegira konstitutivne narode.
Presuda je na tragu niza ranijih sličnih pravorijeka suda u Strasbourgu, od kojih je najpoznatija presuda u slučaju "Sejdić-Finci" još iz 2009. godine, no ovoga puta političkom je krugu okupljenom oko Komšića poslužila kao povod za tvrdnje da sada treba odbaciti zahtjeve HDZ-a za izmjenama izbornog zakona, a raditi na modelima koji bi od BiH napravili građansku državu.
Tu će presudu sada Europski sud za ljudska prava preispitati na temelju žalbe BiH kao države koja je i tužena.
Mijić je u izjavi za portal Faktor podsjetila kako je presuda donesena uz protivljenje jednog suca pa je to obvezujuća osnova za ulaganje žalbe, no ona i zastupnica Cvijetić ipak su suočene s optužbama bošnjačkih medija kako tim postupkom samo provode političke naloge koji dolaze iz Mostara i Banje Luke.
Mijić takve tvrdnje odlučno odbacuje te ističe kako će konačnu odluku donijeti sud koji će procijeniti je li žalba prihvatljiva, a ukoliko jest, o njoj će odlučivati Veliko vijeće koje ima 17 sudaca.
Reforma izbornog zakonodavstva jedan je od prioriteta što ih je je pred BiH postavila Europska komisija 2019. godine kao uvjet približavanja članstvu u Uniji.
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović ranije ovog tjedna je izjavio kako očekuje da se to pitanje riješi do kraja godine.