U Bosni i Hercegovini u četvrtak se obilježava Dan nezavisnosti te države u znak sjećanja na 1. ožujka 1992. godine, kada su objavljeni rezultati referenduma na kojemu se gotovo 65 posto njezinih građana izjasnilo za raskidanje državno-pravnih veza s bivšom SFRJ, koja je zapravo već prestala postojati nakon osamostaljenja Slovenije i Hrvatske
Prije točno dvadeset godina pozivu na referendum odazvalo se nešto više od dva milijuna osoba s pravom glasa, a njih 99,44 posto glasovalo je za BiH kao samostalnu republiku.
Referendum je organiziran na temelju preporuka međunarodnog arbitražnog povjerenstva kojemu je predsjedao Robert Badinter.
Na poziv Srpske demokratske stranke (SDS), koja je BiH po svaku cijenu pokušavala zadržati u 'skraćenoj' Jugoslaviji kojom je kanio vladati Slobodan Milošević, poziv na referendum bojkotirala je većina bosanskih Srba, a ta činjenica je i dvadeset godina kasnije povod za uglavnom iste prijepore oko legalnosti i legitimnosti 1. ožujka kao službenog praznika.
BiH nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma nikada nije dobila usuglašeni zakon o državnim praznicima, pa svaki entitet odnosno jedinice lokalne samouprave praznike slave po vlastitim kriterijima. U Federaciji BiH četvrtak je i službeno neradni dan, dok je u Republici Srpskoj to dan kao i svaki drugi.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović građanima su čestitali praznik i tim povodom položili vijence na spomenike žrtvama domovinskog rata od 1992. do 1995. godine ističući neupitnost značenja 1. ožujka 1992. kao jednog od najvažnijih datuma u povijesti te zemlje.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Valentin Inzko izjavio je kako je 1. ožujka dan koji bi valjalo trajno poštovati i obilježavati u cijeloj državi.
'Rođendan BiH označava referendum od prije dvadeset godina koji je financirala tadašnja Europska zajednica i kada je više od 60 posto građana glasovalo za nezavisnost. To svakako treba poštovati', izjavio je Inzko sudjelujući u obilježavanju Dana nezavisnosti kojega je upriličio parlament Federacije BiH.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ne priznaje 1. ožujka kao praznik. 'To ne može biti praznik državnosti BiH. To je nešto što se na silu pokušava svih prethodnih godina. Mislim da to konačno mora biti jasno i strancima koji posjećuju takve skupove', izjavio je Dodik novinarima u Banjoj Luci aludirajući na činjenicu da cjelokupni diplomatski zbor, uključujući tu i veleposlanike Srbije i Rusije redovito dolaze na primanja koja u povodu Dana nezavisnosti po pravilu priređuju bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH.
Iako su na referendumu 1992. godine sudjelovali i Hrvati, čiji je odnos i presudio da BiH ubrzo postane nezavisna i samostalna država, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović danas iskazuje suzdržanost prema obilježavanju 1. ožujka kao dana nezavisnosti.
'U BiH svatko ima pravo slaviti što želi jer mi smo takva država, no referendumsko pitanje od prije 20 godina ni izbliza nije danas preslikano u realan život u BiH', izjavio je Čović objašnjavajući kako je za njega i njegovu stranku to ujedno glavni razlog zbog kojega nisu pretjerano zainteresirani za ovaj praznik.
Dodao je i kako je 1. ožujka u '20 ili 30 posto Federacije BiH' ionako radni dan, što god o tome kazala federalna vlada koju je još jednom nazvao nelegalnom, aludirajući na činjenicu da dva HDZ-a ne sudjeluju u radu te vlade u kojoj hrvatske interese predstavlja Hrvatska stranka prava (HSP). Rasprava o uspostavi federalne vlade između SDP-a i dva HDZ-a završena je bez dogovora o raspodjeli ministarskih mjesta, zbog čega HDZ BiH i HDZ 1990. i danas tvrde kako je vlada sa HSP-om nelegalna jer ne odražava većinsku volju hrvatskog biračkog tijela.
