Tek nakon mjeseci pritiska europarlamentarcima je dozvoljen uvid u povjerljive dokumente koji bi u konačnici trebali dovesti do stvaranja najveće zone slobodne trgovine na svijetu. Upravo je tajnovitost jedan od razloga zašto javnost doživljava TTIP s podozrenjem i sumnjom.

'Dugo je Europski parlament pritiskao Komisiju da zastupnicima omogući uvid u pregovaračke dokumente i konačno su popustili. Kako neće javnost biti sumnjičava ako se izabranim zastupnicima 500 milijuna građana ograničava pristup informacijama? Jasno mi je da drugoj strani u pregovorima ne želiš otkriti sve karte, no mi smo zastupnici u Europskom parlamentu, ne u američkom Kongresu', kazala je eurozastupnica, prenose iz njezinog ureda.

Prije dobivanja termina u 'sigurnoj sobi', navode u priopćenju, potrebno je proći sigurnosnu proceduru tijekom koje se zastupnike informira o opasnostima špijunaže, mogućnosti prisluškivanja i praćenja te potpisati deklaraciju kojom se zastupnici obvezuju da ništa od informacija neće javno iznositi.

'Imala sam točno dva sata tijekom kojih je uz mene sjedio sigurnosni službenik. Iako se to čini dugo, radi se o preko dvije tisuće stranica teksta tako da sam se usredotočila na teme kojima se bavim u EP-u. To su zdravstvo i sigurnost hrane, fitosanitarni standardi, okoliš, poljoprivreda i pesticidi. Prije ulaska u sobu osobne predmete je potrebno predati službeniku dok su npr. mobiteli najstrože zabranjeni. Moguće je voditi bilješke, no samo na posebnom papiru preko kojeg je utisnuto ime zastupnika, tako da se u slučaju curenja zna izvor', objašnjava Borzan.

Borzan je u nekoliko navrata tražila od Komisije jamstva da pregovori neće rezultirati smanjenjem standarda sigurnosti hrane i zaštite okoliša u vidu GMO-a, hormona rasta u hrani i pesticida. Pisanim putem joj je odgovoreno da su neosnovane takve bojazni.

'To je crvena linija koju ne smijemo prijeći. Zdravlje i sigurnost naših građana ne smijemo žrtvovati radi slobodne trgovine. Na kraju krajeva, ljudi ne mogu jesti novac. Građani su također zabrinuti oko ISDS-a, odnosno mogućnosti da multinacionalne kompanije mogu tužiti suverene države ako radi promjena nacionalnih zakona izgube profit. Za Hrvatsku to i nije tolik problem jer je još od 1996. na snazi bilateralni Ugovor o poticanju i zaštiti ulaganja sa SAD-om koji u osnovi funkcionira kao ISDS', smatra Borzan.

Kao dio službene delegacije Europskog parlamenta Borzan u ožujku putuje u Washington. Dvanaest eurozastupnika na čelu s predsjednikom Odbora za okoliš, zdravstvo i hranu sastat će se s predstavnicima Kongresa SAD-a, Agencije za hranu i lijekove (FDA) i ostalih sugovornika relevantnih za TTIP.