Premijer najavljuje smanjenje opće stope PDV-a od 25 posto. HNS takvoj ideji nije baš sklon?

Nisam siguran da je najbolje smanjiti PDV za jedan ili dva posto, jednako svima za sve proizvode i djelatnosti. Ne možemo danas imati jednoznačan odgovor, jer bi on bio ili populistički ili paušalan, a HNS si to ne želi dozvoliti. Nakon ozbiljne analize ćemo iznijeti koliko nas kao državu košta dva posto i što bi se za to drugo moglo napraviti. Horizontalnu mjeru snižavanja PDV-a u današnjoj situaciji treba dobro proanalizirati. Porezna politika se mora usmjeriti u dva smjera: prvo rasteretiti gospodarstvo i otvoriti šansu za nova zapošljavanja i nove investicije, posebno izvozne, a drugo je socijalna komponenta. Dakle, prvo proanalizirati koje resore i sektorske industrije treba potpomoći, stimulirati izvoz i nova zapošljavanja, a onda to usporediti s analitikom horizontalne mjere.

Da li takvim stavom pokušavate osigurati HNS-u prostor za izdvojeno mišljenje oko PDV-a, ako to ne bude dobro prihvaćeno u javnosti ili možda otvarate prostor HDZ-u da od te ideje odustane?

Nema nikakve teorije zavjere i nema zakulisnih političkih igara. Tu je naš stav jasan. Smanjenje PDV-a treba gledati u kontekstu ukupne porezne politike. To mora završiti na boljem životu svakog čovjeka i šansi da gospodarstvo raste.

Nedavno ste rekli kako treba naći novog strateškog partnera za Inu jer s MOL-om više ne ide. Što mislite o ponudi ruskog Rosnjefta koji je iskazao želju ući u Inu?

Svima je u Hrvatskoj jasno da MOL više ne može biti partner. Ono što je ključno je da nađemo strateškog partnera koji ima isti pogled na razvoj Ine kao hrvatska vlada. Moramo tražiti partnera koji će održati proizvodnju i u Sisku i u Rijeci, koji će ulagati u istraživanje i eksploataciju plina i nafte i u Hrvatskoj i izvan nje, koji će zadržati zaposlenost u Ini i zadržati industrijsku proizvodnju u Hrvatskoj s razvijenom Inom. Kada nađemo tog strateškog partnera onda neće biti problem sve to realizirati u budućnosti. Što se tiče iskazivanja interesa Rosnjefta, pred nama treba biti jedan jasan i transparentan proces. Nakon izbora konzultanta koji će uslijediti za nekoliko tjedana, konzultantima treba dati jasan zadatak: pokažite nam model financiranja otkupa i partnera koji bi s nama trebao razviti Inu u pravom smjeru. Kod procesa oko Ine prepoznajem šansu da se u Hrvatskoj dogodi širi politički konsenzus jer manje-više sve stranke u Hrvatskoj imaju sličan stav, a to je da s Molom ne ide i da treba naći novo rješenje koje će zadržati proizvodnju. To bi mogao biti politički projekt gdje se može pokazati većim dijelom jedinstvo hrvatske politike. Pozivam i opozicijske stranke da sudjeluju u prijedlozima i raspravama o toj temi.

Kada će konačno biti gotov plutajući terminal za ukapljeni plin na Krku?

Prema najavama iz tvrtke LNG Hrvatska, krajem 2020. godine. Ta promjena odluke sa kopnenog na plutajući terminal je donesena 2016. Europska komisija je odlučila financirati trećinu ukupnih troškova, pred nama je proces zatvaranja financijske konstrukcije i očekujem da se izgradnja dogodi 2020.

Dio oporbe nije sklon plutajućoj varijanti nego zagovaraju kopnenu?

Mi smo kao narod posebni u tome da analizirajući što je bolje, a što lošije, u konačnici ne napravimo ništa! To se događa s nizom energetskih projekata u Hrvatskoj. Ja sebi stoga neću dozvoliti ispraznu raspravu "što bi bilo bolje", nego želim da u Hrvatskoj napokon zaživi model funkcioniranja temeljen na stručnoj procjeni, donošenju odluka i preuzimanju odgovornosti. Ne zanimaju me rasprave radi rasprave, samo želim da Hrvatska ima novi dobavni pravac plina i samim time sigurnost isporuke plina, ali i kontrole cijena.

Gdje je zapelo s onim milijardama koje smo trebali dobiti od eksploatacije nafte iz Jadrana, a koje ste najavljivali dok ste bili u vladi Zorana Milanovića?

Koncesije za Slavoniju smo potpisali, pripremili smo zakon, cijelu proceduru, raspisali natječaj, doveli sve pred odluku za ugovore, a tada je došla prva koalicijska vlada Mosta i HDZ-a, zaustavili su sve što je bilo na Jadranu, a potpisali su ugovore za kopno koje smo tada imali pred sobom. I to po mojim informacijama ide jako dobro. Već sada mnoge općine i gradovi dobivaju koncesijsku naknadu, a za koju godinu, kad krene proizvodnja, mislim da će to biti sigurno dodatna vrijednost stabilizaciji stanja u Slavoniji. Ostatak Hrvatske će ići u natječaj nakon izmjene zakona koji je u saborskoj proceduri, a to će biti u sljedećih nekoliko mjeseci. Zapravo, dogodilo se ono što se moglo predvidjeti, zbog populističkih izjava se projekt uspori pa kasnije svi shvate da je to ipak bitno za Hrvatsku, pa se u konačnici projekt i ostvari.

Javnost je zadnjih dana zgrožena otkrićem da je bivša tvrtka vladinog izvanrednog povjerenika za Agrokor Ante Ramljaka Texo Management sklopila ugovor s tvrtkom AlixPartners za savjetovanje o restrukturiranju Agrokora na temelju kojeg svakoga tjedna naplaćuje za poslove savjetovanja gotovo 250.000 kuna?

Cilj zakona i cilj nagodbe koja treba uslijediti moraju biti zaštita hrvatskog gospodarstva, industrijske proizvodnje i radnih mjesta u Hrvatskoj. I to HNS očekuje. Da bi taj proces završio s takvim rezultatom mora se pokazati jasna transparentnost procesa, a ovo sigurno nije transparentnost. Ovo je jako loša poruka koja stavlja nepotrebnu mrlju na postupak koji je toliko osjetljiv i važan za našu zemlju. Osuđujem ovo i preporučio bih ljudima koji vode taj cijeli proces da se više koncentriraju na sadržaj nagodbe nego na međusobne odnose.

Kada je riječ o vladi, je li HNS dolaskom na kormilo, na mjesto Mosta, uspio spasiti Titanik?

Titanik, Vlada u kojoj je sudjelovao Most, je potonuo.

Nezavisni zastupnik talijanske manjine Furio Radin nedavno je izjavio u jednom intervjuu da će na Predsjedništvu sabora glasovati za to da Sabor prestane biti pokrovitelj skupa na Bleiburgu. Kakav je stav HNS-a po tom pitanju?

Stav HNS-a je jasan za to i sva slična pitanja: mi se klanjamo svim žrtvama i niti jednoj ideologiji.

U Saboru ste vrlo žestoko tražili hitnu ratifikaciju Istanbulske konvencije. Kako ćete se postaviti ako HDZ to pitanje prolongira do daljnjeg? Bi li bilo dosljedno da na tom pitanju rušite vladu?

Godine 2015. smo molili SDP da u Saboru ratificiramo Istanbulsku konvenciju. U to isto vrijeme HDZ i oporbene stranke rade tiskovne konferencije i pozivaju nas da se ona ratificira. Mi kažemo SDP-u da se ratificira, a pritisak vrši oporbeni HDZ. Dođemo, stjecajem okolnosti 2017. u saborsku većinu i tada SDP koji 2015. nije želio potpisati radi tiskovne konferencije i traži ratifikaciju, a HDZ sad ne zna bi li trebao ili ne. Naša je želja da se Istanbulska konvencija stavi na dnevni red Sabora i neka se pokaže tko će glasovati za, a tko protiv te da s tim dobijemo odgovor, ima li ovaj saziv Sabora većinu za izglasavanje Konvencije ili ne.

A ako HDZ ipak konvenciju ne stavi na dnevni red. Bi li bilo dosljedno da u tom slučaju na tom pitanju primjerice rušite vladu?

Bilo bi neodgovorno. Interes Hrvatske i svih njezinih građana, bez obzira jesu li po ovoj temi za ili protiv, mora biti na prvom mjestu. Cijeli sustav Hrvatske bi se urušio, imali bismo političku nestabilnost. Padom vlade sve bi stalo, svi rezultati u obrazovnom sustavu, stabilizirani gospodarski procesi, rast BDP-a, povlačenje sredstava iz fondova Europske unije. Da, mi želimo i da se ratifikacijom Istanbulske konvencije zaštite žene i žrtve nasilja, ali pri donošenju odluka uvijek na umu treba imati širu sliku i dobrobit cijelog društva.

Je li vam u kontekstu Istanbulske konvencije HDZ bar obećao neki datum?

Mi ne inzistiramo na nekom konkretnom datumu, nego smo predložili da se to napravi u što skorije vrijeme, kako bismo i na ovaj način doprinijeli zaštiti žena i tu priču napokon stavili ad acta.

Ipak ste u nastupu u Saboru bili jako kategorični...

Nismo mi u Vladi da ucjenjujemo, pokazujemo snagu i moć, već smo tu da vodimo ozbiljnu politiku rezultata koju građani mogu osjetiti u svojim životima! Ne želimo svoj politički profil naglašavati razlikama koje nas dijele, nego tražiti suradnju sa svima na temama koje nas povezuju i koje mijenjaju život ljudi u Hrvatskoj nabolje. Bez iznimke!

Most Vas proziva da Vam nije stalo do Istanbulske konvencije nego do HEP-a.

Narodna mudrost kaže da se pametni i uspješni ljudi bave svojim idejama, rezultatom i vizijama, a neznalice i neuspješni drugim ljudima.

Što je s kurikularnom reformom? Ima li kočničara?

Kurikularna reforma na prvom mjestu znači da je odzvonilo bubanju napamet i to je promjena koje ovo društvo traži već desetljećima. Kurikularna reforma znači da djeci u fokus dolazi učenje znanja i vještina za stvaran život, a ne samo zbog ocjena. Mi smo u samo nekoliko mjeseci uspjeli osigurati 200 milijuna kuna za realizaciju kurikularne reforme. Krenuli smo u edukaciju profesora i nastavnika za pilot projekt koji kreće već u rujnu ove godine. Završeni su kurikularni dokumenti, dobivamo većim dijelom pozitivne recenzije, i hrvatske i međunarodne. Sve to se prvi put događa u Hrvatskoj. Pilot projekt kreće već u jesen i nema zapinjanja. HNS je apsolutno ponosan jer je napravljen politički okvir da stručnjaci imaju šansu napraviti veliku stvar za budućnost naše djece, a samim time i cijele Hrvatske.

Slažete li se i Vi s dijelom javnosti koja smatra da je nedavni istup predsjednika stranke HRAST Ladislava Ilčića na temu utjecaja hormona na žene seksistički... on je ipak Vaš koalicijski partner?

To je skandalozna izjava i najveći dio hrvatske javnosti smatra takvu izjavu skandaloznom. Treba više paziti što se priča u javnosti. Međutim isto tako smatram da bi cilj hrvatskih politika u 2018. trebao biti koji rezultat donosimo građanima, a ne baviti se komentarima i izjavama drugih. Mislim da ni sam premijer nije bio oduševljen takvom izjavom, koliko sam čuo.

>>> Vrdoljak o smanjenju PDV-a: Treba nam ozbiljna analiza, a ne paušalna rješenja

Nedavno ste u javnosti žestoko kritizirani nakon kritika na račun novinara Hrvatskog radija Milorada Šikanjića koji se, nakon Vašeg dopisa HRT-u našao u proceduri izvanrednog otkaza od kojeg se odustalo nakon pritiska javnosti i Vašeg poziva HRT-u da preispitaju takvu odluku?

U hrvatskom javnom prostoru svaka argumentirana kritika je dobro došla, jer čini boljima one koje se kritizira, prvenstveno snagom iznesenih argumenata. Međutim, uvrede i vrijeđanje ne smiju biti prihvatljiv način izražavanja, posebno na javnom servisu. To je bio smisao naše reakcije, a ne nikakvi otkazi, jer se 2018. ne smijemo hvaliti na koji "simpatičan" način vrijeđamo bilo koju instituciju ili osobu.

Kako komentirate rejting HNS-a?

Mi smo jedina stranka u Hrvatskoj koja je na svom središnjem odboru donijela odluku kojom svjesno rejting stranke i imidž lidera stavlja iza interesa države. Naš rejting po anketama je sličan ili isti kao prije šest mjeseci, samo je država, ulaskom HNS-a u vladu, dobila odgovornost i stabilnost. Rejting je 2,4 i sličan kao i mjesec dana prije ulaska u vladu. Generalno, postoji fama o našem rejtingu, a mi već 6-7 godina otkad smo u vladi imamo rejting između 1,5 i tri posto. Kada smo u opoziciji on je između 2,5 i 4 posto. Kakav god da je rejting, mi na izborima dobijemo od 100 do 130 tisuća glasova i zaradimo svoje mandate. Objašnjenje je vrlo jednostavno, naša podrška nije ravnomjerno podijeljena po cijeloj Hrvatskoj, kako se provodi anketno istraživanje, a ni Hrvatska nije jedna izborna jedinica.

Razgovarala: Tatjana Kolak