'Iako se i kod nas, kao i u Europi, često osjećaju naznake 'netrpeljivog sekularizma', koji u Crkvi ne vidi 'partnera i suradnika', nego suparnika, vjernici se ne smiju zbuniti ni plašiti u demokratskim okvirima izraziti svoj stav, mišljenje i uvjerenje', kazao je Puljić. Dodao je da Crkva od vjernika laika očekuje da 'aktivno sudjeluju u raspravama koje se odnose na čovjeka i obitelj, kao i na njegov život, rad, odgoj, kulturu i obrazovanje'.

'Ne u vidu obrane i stjecanja nekih osobnih privilegija i povlastica ili pak određenog 'životnog prostora' u državi, nego u vidu zauzimanja za zajedničko opće dobro čovjeka, obitelji, društva i naroda', pojasnio je. Osvrnuo se i na rodnu teoriju koju je UN prihvatio još 1994. i od nje 'odlučio stvoriti ideologiju svjetskih razmjera'. Potiče stoga na osnivanje katoličkih škola kako bi roditelji vjernici mogli osigurati katolički odgoj djece.

'Budući da kršćanski roditelji po prirodnom pravu i krsnom poslanju trebaju osigurati katolički odgoj svoje djece, a Ustav RH im osigurava 'pravo i slobodu samostalno odlučivati o njihovom odgoju', zadaća je i pravo dijecezanskih biskupa osnivati i voditi škole bilo kojeg smjera, vrste i stupnja. Na zasjedanju će stoga biskupi osnovati Nacionalni ured kojemu će zadaća biti pratiti i usklađivati ciljeve i strukturu obrazovanja u katoličkim školama, kao i njihov identitet u vjernosti crkvenom poslanju.

'Jasno je da Katolička škola i vjeronauk povlače sa sobom pitanja o svrsi i namjeni odgojno-obrazovnih institucija te o naravi njihovog poslanja. Mnoge su stvari pravne naravi u tom vidu načelno uređene Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture. A kako bi se promicalo dobro kojemu služi vjeronauk u školama, HBK će u skladu sa Zakonikom kanonskog prava izraditi smjernice kao pomoć katehetskim uredima pri podjeljivanju ili opozivu kanonskoga mandata', zaključuje Puljić.