Novoizabrani predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić izjavio je danas na konferenciji za novinare kako su hrvatski biskupi, između ostaloga, na 45. plenarnom zasjedanju HBK razgovarali i o pravu na vjerski odgoj u školskim ustanovama te o uvođenju zdravstvenoga odgoja u hrvatski školski sustav
Mons. Puljić je odgovarajući na upit novinara o slučaju Dajla odgovorio kako HBK o tom pitanju nema svoje stajalište jer Dajla nije pitanje HBK nego je ona problem između Republike Hrvatske i Svete Stolice. 'Naravno, bilo bi nam drago da se strane dogovore bez povlačenja po sudu', rekao je.
Pomoćni biskup đakovačko-osječki i predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK mons. Đuro Hranić istaknuo je kako su biskupi izrazili radost zbog otvorenosti roditelja i učenika koji osobnim izborom vjeronauka u školi pred Crkvu stavljaju nove zadaće i promišljanja o kvalitetnom vjerskom odgoju i kvaliteti vjeronaučne nastave.
Ocijenio je kako se u okviru tzv. sestrinskog obrazovanja u srednjim medicinskim školama od ove godine, zbog neizvođenja nastave vjeronauka u trećim razredima krše ugovori između Svete Stolice i RH te između HBK i RH o katoličkom vjeronauku.
Biskupi su, kako je naveo, ocijenili da se preporukom ministra Jovanovića o provedbi vjeronauka prvi i zadnji sat u osnovnim školama, očituje i kao diskriminacija vjeronauka, a u nekim školama i kao otežavanje nastave. Po Hranićevim riječima biskupi su izrazili i čuđenje te negodovanje zbog nespremnosti ministra Jovanovića, kojeg su više puta pozivali, za susret i razgovor o navedenim problemima s predstavnicima HBK.
Istaknuo je i kako su biskupi pozitivno vrednovali tri prva modela sadržaja Kurikuluma zdravstvenog odgoja te dodao kako su iznenađeni načinom uvođenja zdravstvenoga odgoja u osnovne i srednje škole te njegovom obvezatnošću za sve učenike.
Ocijenili su kako je sadržaj četvrtoga modela, s obzirom na stavove o spolnoj, odnosno tzv. rodnoj ravnopravnosti i odgovornom spolnom ponašanju posve u suprotnosti s kršćanskim svjetonazorom učenika, njihovih roditelja i mnogih nastavnika.
Smatraju kako se radi o nedopustivo grubom kršenju ustavnoga prava i slobode roditelja da oni odlučuju o odgoju svoje djece, jer, kako je naglasio, po mnogim konvencijama je uređeno prvenstveno pravo roditelja da odlučuju o odgoju i vrsti obrazovanja svoje djece.
Neprofesionalan i nedopušten pristup ovom ozbiljnom pitanju biskupi drže krajnje zabrinjavajućim, kako je rekao Hranić, te pozivaju Vladu RH i Ministarstvo znanosti i sporta na dosljedno poštivanje pozitivnih europskih, međunarodnih te hrvatskih zakona i drugih pravnih akata.
Biskupima je neprihvatljiv sadašnji četvrti modul zdravstvenoga obrazovanja te zahtijevaju da on bude usklađen s vrijednostima kršćanske etike i Ugovorima sa Svetom Stolicom. Hranić je naveo i kako su biskupi pozvali sve katoličke roditelje da se informiraju o sadržaju Kurikuluma zdravstvenog odgoja te napomenuo kako podupiru roditelje, vjeroučitelje i ostale prosvjetne djelatnike koji dižu svoj glas u obranu svojih prava i dostojanstva savjesti.
Napomenuo je i kako HBK s drugim vjerskim zajednicama traži putove obrane roditeljskih i vjerskih prava. Hranić je najavio i kako će u skladu sa zakonom i pravima katoličke škole provoditi odgojno-obrazovni proces sukladan katoličkim moralnim načelima.
'Ispovjedna tajna ne dopušta izuzetke'
Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić objasnio je da su biskupi razgovarali i o tumačenju nepovredivosti ispovjedne tajne u okviru rasprave o izmjenama i dopunama hrvatskoga Kaznenog zakona. 'Ispovjedna tajna ne dopušta izuzetka, ostaje zapečaćena sakramentom te zakon koji bi s tim bio u suprotnosti kršio bi Ustav RH i međudržavne Ugovore sa Svetom Stolicom', rekao je mons. Uzinić dodavši kako su svećenici zbog ispovjedne tajne do sad davali svoje živote, a to su spremni i sada.
Biskupi su istaknuli i kako nema nikakva razmimoilaženja HBK sa Svetom Stolicom. Odgovorne u društvu pozvali su da se zauzmu za rješavanje socijalnih problema u državi potičući gospodarska rješenja koja će rezultirati većom zaposlenošću te u duhu solidarnosti posvete i brigu onima koji su najugroženiji.