I na ovogodišnjim parlamentarnim izborima ponuda za dijasporu relativno je oskudna, ali s jedanaest prijavljenih lista još uvijek je pristojna - kreće se od poznatih teškaša do egzibicionista bez ikakve šanse za prolaz, poput Demokrata, Reformista, A-HSP-a ili liste 'Moja voljena Hrvatska'. Preostale liste, koje također imaju vrlo mršave šanse osvojiti mandat, barem su se potrudile oko imena koja se pojavljuju na njima, pa snage Živog zida predvodi prva hrvatska zviždačica Vesna Balenović, dok je zeleno-lijeva koalicija angažirala kazališnog redatelja Marija Kovača.

'Kako mi je budžet za predizbornu kampanju ravan nuli, odlučio sam snimati reklamne spotove doma! Asistentica i direktorica fotografije bit će mi Ena jer ostatak obitelji odlučno odbija sudjelovati u tome! Očekujte novi spot svaki dan do izborne šutnje!' objavio je Kovač u četvrtak, pozvavši dijasporu na glasanje parafrazirajući tekst iz filma 'Warriors'. S druge strane, vrijedi zabilježiti u najmanju ruku neobičan izbor koalicije Stranke s imenom i prezimenom, Pametnog i Fokusa: njihove boje zastupa 90-godišnji psihijatar iz Švicarske Georgius Josip Foglar, inače najstariji kandidat na ovim izborima, koji se proslavio već prvom izjavom za medije u kojoj se založio za to da dijaspora bira ni manje ni više nego polovicu hrvatskog parlamenta.

'U prvom redu morao bi se promijeniti izborni zakon jer ovo što se sada događa je bez ikakve logike i bez ikakvog uma - pola RH živi u RH i oni dobivaju 140 mandata. Izvan RH živi isto toliko Hrvata i imamo samo tri mandata', rekao je doktor Foglar za dnevnik.hr. Sami izbori u inozemstvu će, po svemu sudeći, biti obilježeni epidemijom koronavirusa čak i više nego u Hrvatskoj, a to se posebno odnosi na Bosnu i Hercegovinu, iz koje se granica više ne može prijeći bez obvezne dvotjedne karantene. U dijelu tamošnjih lokalnih medija može se iščitati nezadovoljstvo jer se ovu državu - a posebno njene županije koje ne bilježe velik broj zaraženih - tretira jednako kao ostatak hrvatskog 'istočnog susjedstva'.

Tek treba vidjeti hoće li se i na koji način ovo nezadovoljstvo reflektirati na odaziv birača, a potom i na rezultate izbora. Dijaspora, inače, u Hrvatski sabor od 2010. bira fiksnu kvotu od tri zastupnika; prije toga je najprije imala čak 12 mjesta, a potom je tijekom dvijetisućitih na snazi bila nefiksna kvota po kojoj je u parlament obično ulazilo između četiri i šest zastupnika. Tada je odlučeno i da se glasati može isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, pa se mediji uvijek iznova čude kilometarskim redovima pred onih nekoliko biračkih mjesta u Mostaru.

U Bosni i Hercegovini i široj dijaspori, rekli smo, najbolji prolaz imaju HDZ i umirovljeni general Željko Glasnović. Na izborima 2015. godina nastupili su zajedno i pobrali 85 posto glasova (nešto manje od 25 tisuća), dok su na izvanrednim izborima godinu kasnije nastupili odvojeno. HDZ je tada prikupio oko 13 tisuća, a Glasnović pet tisuća glasova, što mu je bilo dovoljno da uđe u Sabor.

Na nedavnim predsjedničkim izborima sa zanimanjem se promatralo kako će u inozemstvu proći Kolinda Grabar Kitarović, no tu nije bilo neke drame: bivša predsjednica u prvom krugu odnijela je 53 posto nasuprot Škorinih 35 posto glasova, dok je u drugom krugu nasuprot Zorana Milanovića osvojila gotovo 90 posto. Nije joj pomoglo. Zanimljivo, u samoj Bosni i Hercegovini omjer je bio još povoljniji za nju: u prvom krugu dobila je Škoru s tročetvrtinskom većinom.

'Na ovim izborima predviđam rezultat dva naprema jedan u korist HDZ-a', u trenutku za tportal izgovara politički analitičar Žarko Puhovski. To je njegov osobni stav, premda teoretski mogućim smatra i da će istim rezultatom od dva naprema jedan Glasnović - koji ovaj put nastupa uz Škorinu podršku - pobijediti HDZ.

'Sve ostale opcije imaju barem teoretsku šansu jedino u slučaju da glasanje zbog epidemije ne bude dozvoljeno u Bosni i Hercegovini, a da u ostatku inozemstva odaziv bude jako dobar', dodaje Puhovski. On smatra da ovotjedna izjava Zorana Milanovića u kojoj je spomenuo 'tri entiteta' nipošto nije verbalni lapsus, kakvim ga sada pokušava predstaviti, nego 'najava mogućih preslagivanja koja se očekuju nakon izbora'.

'Prilikom zatvaranja granica pokušalo se reći da se ono neće odnositi na državljane Hrvatske koji žive u Bosni i Hercegovini, no od toga se vrlo brzo odustalo jer virus ne razlikuje putovnice. Građani BiH naprosto će morati shvatiti da žive u toj državi i da je Hrvatska prisiljena na neke stvari, ako ništa onda zbog obveza prema Europskoj uniji', drži ovaj analitičar te predviđa još jednu posljedicu zatvaranja granica na predstojeće izbore:

'Da, bit će manje prekograničnog dvostrukog glasanja i manje autobusa, kako na hercegovačkoj strani, tako i prema Srbiji. Bivši ministar Orepić već je za prethodne izbore postigao značajan napredak oko ovog problema, a sada će to biti još vidljivije', zaključio je Puhovski.