'Korištenje službenog automobila u privatne svrhe, ukoliko pravilnikom ta mogućnost nije posebno navedena, školski je primjer korupcije u javnom sektoru', navodi u priopćenju Debeljuh, istaknuvši da je 'slučaj odlaska ministra Varge na skijanje u inozemstvo sa službenim automobilom i vozačem, kojemu je država odnosno mi, porezni obveznici, platila dnevnice i boravak u hotelu, nedvojbeno čisti primjer korupcije na djelu u javnom sektoru, radi stjecanja privatne koristi'. Debeljuh smatra da se takvo postupanje ne može opravdati 'slučajem Čačića' pa je prozvao i premijera.

'Obzirom na opće poznat stav Vlade o nultoj stopi tolerancije na korupciju, predsjednik je Vlade, u skladu sa time i usvojenoj strategiju Sabora, trebao samo ministra Vargu informirati da nije više član Vlade. To je jedino što se moglo očekivati od principijelnog i odgovornog predsjednika Vlade. Umjesto toga dobili smo od predsjednika Vlade pravdanje ministra 'skijaša', 'Čačićevim slučajem', što nam je u potpunosti nerazumljivo te to niti ne želimo dodatno komentirati', priopćio je nekadašnji veleposlanik i saborski zastupnik u ime Antikorupcijskog pokreta, koji je očito Hrvatskoj i te kako potreban.

'Ta ideja je već dugo kuhala u meni. Našao sam istomišljenike, koji dubinski shvaćaju koliko korupcija razara društvo. Vidimo da su zemlje koje imaju nizak stupanj korupcije gospodarski razvijenije, prosperitetnije i građani sretniji, dok u zemljama gdje je visok stupanj korupcije ništa ne funkcionira, a zato je i hrvatsko društvo u dubokoj depresiji', kaže za tportal Debeljuh.

Ističe da se radi o projektu, koji se temelji na pet točaka: potpunom većinskom izbornom sustavu sa mogućnošću opoziva izabranog kandidata; potpunoj transparentnosti u vođenju javnih financija, od državnog do lokalnog nivoa; potpunoj depolitizaciji izvršne vlasti na svim nivoima, što znači da treba stranačke ljude zamijeniti stručnjacima. Smatraju da udruge treba izjednačiti sa strankama u pravima pri kandidiranju zastupnika/vijećnika i posljednje, ali zato možda i najvažnije za što će se pokret zalagati je ukidanje zastare za sva koruptivna djela kojima su pojedinci ili grupe došli u posjed zajedničke nam imovine.

Predsjednik novog Antikorupcijskog pokreta napominje da je vrijeme da svi napokon počnemo razmišljati kako se naš zajednički novac troši, jer velik dio se nepotrebno rasipa. Kao primjer navodi da Gradske uprave Buja i Umaga danas imaju bar desetak puta više automobila i to luksuznih, nego što ih je '93. imala nekadašnja Općina Buje, a obuhvaćala je veći teritorij.

'Nisam jugonostalgičar, ali '93. kad smo osnivali općine i preuzimali imovinu od bivše nam države imali smo u Buju dva stara Golfa, stari Renault 4 i prastari Renault 19! Time samo hoću reći da smo onda bili puno skromniji, a skromnije bi se moglo i danas', veli Debeljuh, koji je u svojoj političkoj karijeri bio i sindikalist u Digitronu, gradonačelnik Buja, tri puta biran saborski zastupnik pa potom i veleposlanik u Indiji. Neizbrisivu je ulogu imao u stvaranju i danas vladajuće regionalne stranke u Istri – Istarskog demokratskog sabora, kao jedan od njegova osnivača i u dva navrata izabran potpredsjednik IDS-a. Stoga ne čudi da je jednom prilikom izjavio: 'Politika mi je u krvi!

No, izgleda da povratak u političke vode nije tako jednostavan. Naime, 2009. je istupio iz IDS-a, navodno zbog neostvarivanja izvornih ciljeva stranke, međutim, na tadašnjim lokalnim izborima kao nezavisni kandidat za istarskog župana nije uspio pridobiti birače kontra Jakovčića. Bio je viđen i na prvom sastanku takozvane Filipinske skupine 2012. kada su Damir Kajin i Emilio Uljančić pokušali okupiti nekadašnje IDS-ovce i slobodnomisleće intelektualce 'u široku frontu' , no Uljančić se ubrzo povukao, a Kajinov pokret je 2014. oformljen u stranku Istarski demokrati, koja također ima naglasak na antikorupciji. S obzirom da i Kajinovi Istarski demokrati imaju u programu antikorupciju, pitamo Debeljuha postoji li mogućnost da se na tim dodirnim točkama nađu i surađuju? Postanu stranka?

'Mi smo nestranačka udruga, ali pozivat ćemo i stranke da nam se pridruže, ako se slažu sa principom većinskog izbornog sustava i mogućnošću opoziva izabranog kandidata ukoliko više ne radi u općem interesu, već u svom. Za to sporovesti trebali bi podršku svih segmenata društva i svi koji prihvaćaju antikorupcijska načela su dobrodošli, jer to nije projekt jedne stranke nego će biti zajednički projekt svih nas koji smo mu doprinijeli. Osobno nisam član niti jedne stranke i većina ljudi u udruzi niti nisu nikad politički djelovali. Neki jesu bili politički aktivni, ali mogu reći da imaju 'čistu povijest'', kazao je predsjednik Antikorupcijskog pokreta.

Osnivači Antikorupcijskog pokreta (AP), veli Debeljuh, prepoznali su korupciju kao najveće zlo u našem društvu. 'To zlo razara društvo i pojedinca financijski i moralno. Korupcija omogućuje nesposobnima da zauzimaju mjesta sposobnih, kradljivcima da slobodno kradu bez posljedica, prevarante i nepoštene prikazuje poštenima, najgore prikazuje najboljima, a loše dobrima. To zlo ruši vrijednosni sustav koji je stoljećima građen. Zbog tog zla imamo skuplje lijekove, zdravstvene usluge, hranu, dišemo zagađeni zrak, pijemo zagađenu vodu, imamo manje novaca na svim područjima javnih službi.
Osnovni uzroci korupcije su u sustavu, koji je pun rupa i koji naprosto generira korupciju te s toga i smatramo da taj sustav treba doraditi, na način da se korupciji stane na kraj. Nijedna mjera koju Vlada pokrene, ne može dati rezultate ukoliko se korupcija ne suzbije', zaključuje Debeljuh