Polovina putnika od njih stotinu koji su se natrpali u vagon izlazila je okrvavljena u mrak zaleđenog perona. Druga polovina, osim šoka, nije teže stradala. Vlak izvan kontrole udario je u betonsku blokadu na stanici. Zakazale su kočnice. Peronom su odjekivali psovke i plač.

'Ovaj ne diše, pomažite, zovite hitnu!', vikali su putnici. Na peron je ubrzo stiglo desetak vozila hitne, pa policajci i vatrogasci. Događalo se to danas u 5.26 sati na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. Crna noć, svitanje je bilo barem sat i pol daleko, a živa se u termometru zaustavila na -17.

Prvi jutarnji vlak sastavljen od lokomotive i vagona koji je dolazio iz Siska nije uspio zakočiti na peronu broj četiri. Otklizao je u betonski blok grudobrana. Ozlijeđeno je 60 putnika, od kojih pet teže, a za život 51-godišnjeg J. B. danas su se tijekom jutra borili liječnici. Zadobio je frakturu lubanje i nakon operacije stanje mu je stabilno.

Prije gotovo pet mjeseci ista se drama odvijala kod Rudina. Temperatura se dizala preko trideset stupnjeva, a užarenim tračnicama sto na sat jurio je nagibni vlak 521.

Nenad Mrgan, šef Sindikata strojovođa HŽ-a, potvrdio je da strojovođa Cavrić nije bio alkoholiziran i da je napravio sve da izbjegne teže posljedice. 'Lokomotiva je proizvedena 1984. U sistemu zračnih kočnica nije bilo dovoljno alkohola pa su se smrzle cijevi i otkazale kočnice. Razlog su ekstremno niske temperature. Strojovođa je lakše ozlijeđen, ali je u šoku. Dotad se vlak na svih 11 stanica uredno zaustavio', rekao je Mrgan. Po ovakvim temperaturama voze elektromotorni vlakovi, ali je zbog kvara, istaknuo je Mrgan, izvanredno u promet poslana električna lokomotiva stara 26 godina.

Tri dana nakon tragedije u Rudinama počela su uhićenja, a istraga tada osnovanog povjerenstva još nije završena. Zbog nove nesreće ostavku će, rekao je, ako bude trebalo, ponuditi Marijan Klarić, šef Putničkog prometa HŽ-a. Istaknuo je da se ne ulaže dovoljno u vozila.

'Svaki strojovođa ima propisane uvjete vožnje, u koje spadaju i točne tablice s navedenim zaustavnim putovima lokomotive. Taj je put, ovisno o brzini, od 400 do 1000 metara. Pri brzini od 25 km/h zaustavni put je 80 metara, a pri 20 km/h 52 metra pri uobičajenim vremenskim uvjetima. No na zaleđenim se tračnicama taj put znatno povećava. U ovom slučaju bit će bitno ustanoviti je li strojovođa na vrijeme počeo kočiti.

Nadalje, valja utvrditi i je li se zaledio kondenzat u kočionom sustavu te je li došlo do blokiranja elemenata sustava za kočenje. Da se to ne bi dogodilo, u te se sustave dodaju sredstva koja sprečavaju zaleđivanje, odnosno iz stlačenog se zraka mora odstraniti vlaga. Lokomotive imaju sušače zraka koje izvlače vlagu iz sustava.

Trebat će ispitati jesu li ti sušači bili ispravni i pravilno održavani i je li dodana tekućina koja sprečava zaleđivanje', rekao je za Jutarnji list docent Milan Kostelac, stručnjak za lokomotive i voditelj Katedre za tračnička i lebdeća pružna vozila na Fakultetu strojarstva i brodogradnje.