U zanimljivoj raspravi o sigurnosnim izazovima koji su već nastupili, a Europa i svijet s njima će se suočavati i budućih godina, uz hrvatsku predsjednicu nastupili su i albanski premijer Edi Rama, slovenski predsjednik Borut Pahor te predsjednik kanadskog senata George J. Furey.

Moderator panela Nik Gowing upozorio je da lani nitko nije mogao pretpostaviti kakve će efekte na Europu imati lanjski masovni dolazak migranata i podsjetio da su u međuvremenu Britanci na referendumu odlučili izaći iz EU-a, da u Europi jača nacionalistička retorika, ali i političke snage koje najavljuju nove referendume. Ta zbivanja, ali i nova globalna ekonomija koja prijeti ukidanjem radnih mjesta za mlade buduće generacije stvaraju nemir i napetosti koje ugrožavaju Europu i svijet.

Grabar-Kitarović pozvala na veća ulaganja u siromašne zemlje

Problem izbjeglica treba i dalje rješavati kao humanitarni problem, ali u tome treba pokazati i obilnu mjeru pragmatičnosti i realizma, upozorila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović

Problem se dugoročno ne može riješiti niti dopuštenjem milijunima izbjeglica da se smjeste u zemljama Europske unije nego ga treba rješavati stvaranjem boljih uvjeta života i investicijama u zemljama odakle migranti i izbjeglice dolaze, ocijenila je u svojoj raspravi.

Kao potvrdu tezi da bi bilo bolje više ulagati u pomoć zemljama iz kojih mogu doći izbjeglice, iznijela je podatak da je Hrvatska lani potrošila više od 20 milijuna eura za migrante i izbjeglice kao tranzitna zemlja, ali unatoč europskim naporima to pitanje nije dugoročno riješeno. No istodobno je hrvatska vlada u Siriju investirala milijun eura, a bolje bi bilo da se u nestabilne ratom ugrožene ili siromašne zemlje više ulaže nego da se nastavlja stanje u kojemu je njihovo stanovništvo prisiljeno u emigraciju.

Prema ocjeni slovenskog predsjednika Boruta Pahora, Europsku uniju dugoročno treba federalizirati, ali ne čekajući to valja dugoročno riješiti migracijsku krizu jer ona mijenja odnose političkih snaga u Europi i prijeti njezinu opstanku. Ako se rješenje ne nađe uskoro, a možda već na summitu u Bratislavi, retrogradni procesi i jačanje nacionalnih politika u odnosu na zajedničke europske će jačati, a takvi trendovi mogu ugroziti EU kao projekt, smatra Pahor.

Više liderstva i hrabrosti u rješavanju izazova budućnosti u EU-u moraju pokazati ne samo nacionalni vođe u svojim zemljama, nego to trebaju učiniti i europske institucije, koje do sada nisu bile dovoljno aktivne, kazao je Pahor koji očekuje brže djelovanje Europske komisije o migracijskim kretanjima i drugim izazovima u EU-u nakon Brexita.

Vrlo je pesimističan u svom nastupu bio albanski premijer Edi Rama koji je rekao da su Britanci na referendumu donijeli neracionalnu odluku o izlasku iz EU-a iako su ih svi stručnjaci, pa i neki njihovi političari uvjeravali da je to pogrešno.

Takvu je politiku Rama nazvao 'ludom' i vrlo je skeptičan u to da će se uskoro naći dugoročno rješenje za migracijsku krizu i druge europske sigurnosne izazove.

Nije dobro što se velike i utjecajne europske države od migranata metaforički i doslovce ograđuju, a solidarnost i snošenje većeg tereta očekuju od nekih svojih članica poput Slovenije i Hrvatske, kazao je Rama.

Rast nacionalizama i populizma je trajni trend

Fenomen Donalda Trumpa u SAD-u dokaz je da se egoistična politika koja ne razmišlja o dugoročnim rješenjima u svijetu pojavljuje kao trajni trend, rekao je

Da su nacionalizmi u porastu, dokaz je i poraz njemačke kancelarke Angele Merkel na jučerašnjim izborima u pokrajini iz koje dolazi, te pad njezine koalicije CDU-CSU na treće mjesto popularnosti kao i rast nacionalističke desnice u Njemačkoj i Francuskoj, ocijenio je Gowing.

U vezi teze da Europu ugrožavaju rastući nacionalizmi i populizmi, hrvatska predsjednica je ocijenila da tih pojava ima i u okruženju Hrvatske i da napetosti koje se umjetno stvaraju poticanjem nekih ideološki motiviranih sukoba, osobito sada u izbornoj kampanji Hrvatskoj, politički ne donose korist, već štetu.

Jedanaesti po redu Bledski strateški forum nastavlja raditi u nekoliko panela i rasprava o ekonomiji, politici, sigurnosti i drugim temama u ponedejaljk navečer i utorak.

Glavni panel drugog i završnog dana je rasprava ministara vanjskih poslova država iz jugoistočne Europe na temu je li EU za njih još privlačna i stabilizirajuća sila ili više nije, a druga je tema političko i sigurnosno stanje u regiji.

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je u ponedjeljak da će na Bled u utorak doći i najavljeni turski šef diplomacije, što bi po ocjeni Erjavca mogla bitii nova prilika za dijalog sa zemljom koja je s EU sklopila sporazum o zaustavljanju migranata na put prema Europi te o održivosti tog sporazuma ovisi hoće li se migrantska kriza obnoviti.