Ponavljajući odlučnost SAD-a da brani svaki pedalj teritorija NATO-a, on je naglasio da Savez neprestano razmatra svoju obrambenu poziciju, uključivo i dodatno trajno raspoređivanje snaga, što su tražile baltičke države.

"Nitko ne treba sumnjati u našu spremnost, nitko ne treba sumnjati u našu odlučnost", rekao je Blinken na konferenciji za novinare.

Blinken je kazao da je Moskva željela potkopati demokraciju u Litvi i radila je na polarizaciji stanovništva kibernetičkim napadima i kampanjama dezinformacija.

"To je stoga što slobodno, otvoreno, vibrantno i napredno društvo koje su ljudi u Litvi stvorili nakon pada sovjetske okupacije pokazuje da je to moguće kada ljudi izaberu put demokracije umjesto autokracije", naglasio je.

Njegov litavski kolega Gabrielius Landsbergis pozvao je na snažniju NATO obranu baltičke regije i traži embargo na prodaju ruskih energenata.

"Energenti koje uvozimo plaćaju rusku vojnu operaciju. Ne možemo naftu i plin plaćati krvlju Ukrajine", rekao je Landsbergis na press konferenciji s Blinkenom. 

Ruski plin ne može se lako nadomjestiti. Norveška, drugi najveći europski opskrbljivač, već radi na maksimalnim kapacitetima a postojeći europski LNG terminali imaju ograničene kapacitete, naglašava Reuters.

Litavski predsjednik Gitanas Nauseda je upozorio Blinkena da bi neuspjeh u zaustavljanju ruske agresije na Ukrajinu mogao rezultirati globalnim sukobom.

Nauseda je kazao da Vladimir Putin "neće stati u Ukrajini" te da svijet ima obvezu pomoći Ukrajincima "svim mogućim sredstvima".

"Uistinu mislim svim sredstvima, ako želimo izbjeći Treći svjetski rat. Izbor je na nama", rekao je Nauseda na odvojenoj konferenciji za novinare.

Litva, članica NATO-a, je poslala vojnu pomoć Ukrajini i prihvatila manji broj ukrajinskih izbjeglica.

Blinken će u ponedjeljak i utorak još posjetiti Latviju i Estoniju.