Desetljećima najveće krizno žarište, Bliski istok, i u 2012. je dominiralo svjetskim medijskim prostorom. Od iranskih prijetnji zatvaranjem Hormuškog tjesnaca zbog nametnutih im sankcija do povijesnih izbora u Egiptu, prosvjeda diljem islamskog svijeta zbog paljenja Kurana, ubojstva američkog veleposlanika u Libiji pa do priznanja Palestine u Ujedinjenim narodima kao zemlje nečlanice promatrača. Ono što je bilo konstantno kroz čitavu godinu nasilje je u Siriji
Iransko-američka zveckanja oružjem
Početak godine obilježila su iransko-američka prepucavanja oko Hormuškog tjesnaca, čijim zatvaranjem je Iran prijetio ukoliko mu SAD nametne daljnje sankcije zbog razvijanja nuklearnog programa. Kroz čitavu godinu Iran je zveckao oružjem. SAD je ojačao vojnu prisutnost u Perzijskom zaljevu i na izraelskom tlu uvježbavao vojsku u slučaju da eskalira problem s iranskim nuklearnim programom. Čak je i američki veleposlanik u Izraelu izjavio da su planovi SAD-a za mogući napad na Iran pripremljeni i posve spremni! Iran je, pak, uvježbavao napad na Izrael dalekometnim raketama. Dok je svijet strahovao da je Treći svjetski rat odmah iza ugla, sve je, srećom, ostalo na verbalnim prijetnjama. Barem zasad.
Krvavi sukobi navijača u Port Saidu
No ubrzo je Egipat (ponovno) skrenuo pozornost na sebe stravičnim događajem. Početkom veljače u egipatskom gradu Port Saidu nakon utakmice Al Masrija i Al Ahlija u sukobima je poginulo 79 osoba, a više od tisuću ih je povrijeđeno. Egipatski mediji izvještavali su kako se na stadionu doslovno ratovalo, a kandidati za predstojeće izbore upirali su prstom u svoje protivnike prozivajući ih odgovornima za taj nemili događaj.
Paljenje Kurana u NATO-ovoj bazi u Afganistanu
Krajem veljače Afganistan opet dolazi u središte zbivanja zbog paljenja primjeraka Kurana u NATO-ovoj bazi u Bagramu. Ovaj je događaj pokrenuo val prosvjeda i nasilja koji se ubrzo proširio i van granica Afganistana. Ispričavali su se svi redom, od zapovjednika američkih i združenih snaga NATO-a u Afganistanu, generala Johna Allena pa do američkog predsjednika Baracka Obame. Međutim, takvo što se teško zaboravlja. 'Paljenje Bijele kuće je jedina kompenzacija za paljenje Kurana', brzo je reagirao Iran.
Islamist Mursi novi predsjednik Egipta
Nakon više krugova parlamentarnih izbora, krajem lipnja stigli su i rezultati egipatskih predsjedničkih izbora. Kandidat islamističkog pokreta Muslimanska braća pobijedio je na predsjedničkim izborima u Egiptu. Neposredno nakon što su ga Muslimanska braća proglasila pobjednikom, Muhamed Mursi je obećao da će biti 'predsjednik svih Egipćana' te da se neće 'osvećivati ni razračunavati'.
'Egipatski narod izabrao je bolju budućnost', istaknuo je Mursi na svojoj prvoj konferenciji za novinare. Da egipatski narod ne dijeli takvo mišljenje, pokazali su nedavni prosvjedi protiv novog predsjednika koji si je dekretom proširio ovlasti i koji u Egiptu želi uvesti šerijatski ustav
Zbog 'Nevinosti muslimana' ubijen američki veleposlanik u Libiji
Samo manje od godinu dana nakon što je SAD diplomatski i vojno pomogao ustanicima pri rušenju 42-godišnjeg režima Moamera Gadafija, u rujnu 2012. libijski islamisti u svom uporištu u Bengaziju ubili su američkog veleposlanikaJ. Christophera Stevensa te još troje američkih dužnosnika. Na zgražanje zapadnih medija, muslimanski svijet odgovorio je širenjem nasilja. Islamisti su se brzo ujedinili i vjerski je fanatizam nakratko preuzeo vlast. A što je potaknulo ove nemile događaje? Okidač je bio film 'Nevinost muslimana', koji je ogorčio muslimane diljem svijeta, amaterski uradak koji prikazuje proroka Muhameda kao ženskara, homoseksualca i zlostavljača djece.
'Stup obrane'
Studeni je bio značajan mjesec za Palestince. Posmrtni ostaci palestinskog lidera Jasera Arafata ekshumirani su u Ramali na Zapadnoj Obali kako bi se ustanovio uzrok njegove smrti. Međunarodni stručnjaci uzeli su potrebne uzorke čija analiza bi trebala potvrditi ili odbaciti sumnje da je povijesni palestinski vođa bio otrovan 2004. godine. Rezultati bi se trebali doznati u travnju 2013.
No to nije jedina vijest iz tog područja svijeta. Zahuktali su se odnosi s Izraelom nakon što je Hamas u znak odmazde za ubojstvo zapovjednika vojnog krila Hamasa ispalio brojne rakete na Izrael koji nije dugo čekao na odlučniji potez. U napadima na Gazu, odnosno u akciji 'Stup obrane', kako su je nazvali Izraelci, poginula su 162 Palestinaca, a oko tisuću ih je ranjeno. Osim pet života, ovaj je sukob Izrael koštao 1,2 milijarde dolara. 10. prosinca postignut je dogovor o prekidu vatre.
Palestincima de facto priznata država
30. studeni će u palestinskoj povijesti ostati zapisan kao povijesni dan kada je Palestincima de facto priznata država. Opća skupština UN- uvjerljivom je većinom Palestini 'izdala rodni list', priznajući joj status promatračke države nečlanice UN-a. Većina zapadnih zemalja poručila je kako ovo glasovanje ne treba shvaćati kao formalno priznanje palestinske države jer je to uvijek stvar bilateralnih odnosa, no svejedno se radilo o snažnom diplomatskom udarcu SAD-u i Izraelu.
Sirijska priča bez kraja
I na kraju, zadnja, ali nipošto i najmanje važna, situacija je u Siriji. Stanje u Siriji nije samo proizvod unutarnjih disfunkcija, već su je regionalni interesi postupno transformirali iz arapske revolucije u punom cvatu u smrtonosni građanski rat. U bratoubilačkim borbama ubijeno je 42.000 ljudi, a do kraja godine broj sirijskih izbjeglica dosegnut će 700.000. Svijet strahuje da bi Bašar al-Asad mogao upotrijebiti kemijsko oružje, ali i dalje ne poduzima ništa.
Nakon što su sirijske pobunjenike priznale neke arapske i europske zemlje, a u srijedu i SAD, novookupljenoj sirijskoj oporbenoj koaliciji dodatni je legitimitet dalo više od sto zemalja na međunarodnom sastanku 'Prijatelja Sirije', među kojima je i Hrvatska. Je li to prvi korak u rješavanju sirijske krize, pokazat će samo vrijeme. U svakom slučaju, kraj krvavog sirijskog sukoba još se ne nazire.
