Posljednjih dana gotovo sve najjače stranke u Hrvatskoj sve su napore bacile na kampanju za europske izbore. Predstavljaju se programi i kandidati te se birače pokušava nagovoriti da, iako su možda zasićeni nakon parlamentarnih izbora, izađu na birališta da bi izabrali i svoje predstavnike u Europskom parlamentu.

Pritom najviše očekuju HDZ i SDP, a koji su na prethodnim europskim izborima 2019. bili izjednačeni u mandatima. HDZ ih je osvojio četiri, SDP četiri dok su se četiri preostala razdijelila između Hrvatskih suverenista, Živog zida, Mislava Kolakušića i Amsterdamske koalicije. No u zadnjih pet godina situacija se itekako promijenila.

'Mislim da su za predviđanje rezultata ovih europskih izbora puno relevantniji rezultati netom završenih parlamentarnih izbora nego prošli europski izbori. Puno je snažnija informacija raspodjela glasova na ovim parlamentarnim izborima, pri čemu je ključno pitanje tko će od stranaka lakše motivirati veći dio svojih simpatizera da izađu na izbore. Čini mi se da su tu u najboljoj poziciji HDZ i Možemo', kaže za tportal politički analitičar i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Dragan Bagić.

HDZ-u, dodaje, na ruku ide to što je uspio sastaviti Vladu i nametnuo je retoriku da je pobijedio na izborima. S druge strane, Možemo isto ima dobar rezultat na izborima, kaže Bagić, dodavši da je njihovim biračima europska razina politike važna i zbog ljudskih prava i zelene tranzicije.

'U nešto lošijoj poziciji su SDP, Domovinski pokret i Most. SDP nije uspio u nekom svom naumu i na neki način je gubitnik izbora, a počela su unutarstranačka trvenja oko novog vodstva. Osim toga, na SDP-ovoj listi imate niz pojedinačnih imena od kojih svatko vodi neku svoju individualnu kampanju i zajednička kampanja je slaba. Domovinski pokret ima problem zbog ulaska u koaliciju s HDZ-om, iako su tvrdili da neće i dio njihovih birača je razočaran, što bi ih moglo demotivirati za izbore. Osim toga, DP-u je teško voditi kampanju. Bilo bi prirodno da vode kampanju u kojoj će reći da će na europskoj razini voditi drugačiju politiku od Plenkovića, ali s obzirom na to da su s njim u koaliciji, to sada ne mogu. Most je imao krizu i došlo je do razlaza s Raspudićima, ali možda ima šansu privući dio nezadovoljnih birača DP-a', kaže Bagić.

I dok će HDZ i SDP, kao igrači s prethodnih izbora iz 2019., sigurno osvojiti mandate, pitanje je što će biti s Ladislavom Ilčićem, Ivanom Viliborom Sinčićem i Mislavom Kolakušićem, a koji su prije pet godina osvojili mandate.

'Pitanje je koliko je Kolakušićeva snaga i baza dovoljno velika. Sinčić nema šanse, Kolakušić ima nešto. Za Ilčića ne bih rekao da ima šanse jer je pojedinac naspram dvije-tri stranke koje vode iste kampanje. Ilčić i Most imaju gotovo istu poruku, a to je kršćanska Europa. Most je u boljoj startnoj poziciji da dobije te birače, a i DP preko Bartulice vodi sličnu kampanju', poručuje.

U europske izbore pogotovo se pouzdaju u SDP-u, a u toj stranci mogli su se čuti nezadovoljni glasovi upereni vodstvu zbog neuspjeha na parlamentarnim izborima. Podbačaj na europskim izborima samo bi bio dodatan udarac Grbinu kao šefu stranke.

Može li neuspjeh na europskim izborima zatresti i fotelju čelnih ljudi u Domovinskom pokretu? 'To Domovinskom pokretu neće biti presudo, ali će stvoriti problem u koaliciji s HDZ-om. Ako DP dobije manje od pet posto glasova i ne dobije mandat, to će biti snažan signal da su izgubili podršku birača. To će onda utjecati na njihovo ponašanje u Vladi. Onda će ili zaoštriti svoje zahtjeve i poziciju u Vladi ili će se rascijepiti. To će sigurno izvršiti pritisak na njihovu poziciju u Vladi', zaključuje Bagić.