Američke vlasti koje su u veljači od BiH zatražile da preuzme svoje državljane zarobljene u borbama protiv snaga tzv. Islamske države (IS) ne žele dopustiti repatrijaciju tih osoba sve dok Vijeće ministara BiH ne uspostavi operativno tijelo koje bi potencijalne povratnike provjeravalo kako bi se utvrdio njihov točan identitet i veze s BiH.

U tom bi tijelu trebali biti predstavnici ministarstava vanjskih poslova i sigurnosti, Tužiteljstva BiH te Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) a prije nekoliko dana propao je i posljednji pokušaj da se usuglasi tekst odluke kojom bi se definirale ovlasti pojedinih institucija zaduženih za provjere, organiziranje povratka i preuzimanje državljana BiH koji su sada u nekim od zarobljeničkih kampova u Siriji ili Iraku.

Članovi obitelji zatočenih bivših pripadnika terorističkih skupina, većinom supruge i djeca, istodobno vrše snažan pritisak na tijela vlasti u BiH i traže da se ubrza njihov povratak u BiH.

Do sada je u tu susjednu zemlju vraćen samo Ibro Ćufurović iz Velike Kladuše koji je sada u zeničkome zatvoru i optužen je za terorizam te čeka suđenje.

Prema dostupnim podacima na deportaciju u BiH čeka još najmanje 14 bivših IS-ovaca. To su Abdulah Čurt, Senad Kupusović, Enes Borovac, Albin Sinanović, Nedim Mujčinović , Edin Muftić, Ajdin Blažević, Muhamed Hasić, Alija Keserović, Edvin Babić, Begzad Sarač, Salem Hasić te Emir Ališić i njegov 19-godišnji posinak Hamza Labidi.

Na povratak u BiH čeka i 58 žena i čak 200 djece.

Sigurnosne agencije u BiH barataju s podatkom kako je od 40 tisuća boraca iz 110 zemalja koji su se pridružili IS-u od 2012. u Siriju i Irak iz Bosne i Hercegovine otišlo 260 ljudi od čega je bilo 180 muškaraca. Uglavnom su tamo odlazili preko Turske najprije zrakoplovom a potom ilegalnim putem do sirijskih ratišta. Otprilike 70 posto njih je bilo u IS-u dok su ostali ratovali u redovima konkurentske terorističke skupine Al-Nusra.