‘Razlog je jednostavan. U 2016. treba smanjiti deficit ispod 3 posto BDP-a. Na žalost, predizborna i izborna godina u Hrvatskoj nikada nisu bile dobre godine za ozbiljne reforme i uštede. Tada su obično obavljane neznatne 'kozmetičke' promjene u sustavu prihoda s malim fiskalnim učincima. Treba se ipak nadati da političke elite dobro shvaćaju ozbiljnost fiskalnih problema te da će - bez obzira na predizborno vrijeme - pružiti potporu provedbi rezova u sustavu rashoda opće države’, navode Bajo i Primorac u osvrtu naslovljenom ‘Koliko će trajati procedura prekomjernog proračunskog deficita u Hrvatskoj?’.

Zbog deficita proračuna opće države većeg od 3 posto BDP-a, Europska komisija je 10. prosinca za Hrvatsku pripremila i objavila tri dokumenta - mišljenje o postojanju prekomjernog deficita te preporuke za izradu odluke Vijeća EU o postojanju prekomjernog deficita, kao i za izradu preporuke Vijeća EU za prestanak situacije prekomjernog deficita i uz tu je preporuku priložila radni dokument ‘Analiza proračunske situacije u Hrvatskoj’.

Napominju i kako Hrvatska ne ulazi u proceduru prekomjernog proračunskog deficita (PPPD) samo zbog visokog deficita nego i zbog prekomjernog duga opće države.

‘Radnim verzijama dokumenata Europska komisija ispituje sentiment hrvatske Vlade i javnosti za moguće oštrije rezove državnih financija. Predložena smanjenja proračunskog deficita su u prvoj godini PPPD-a 'relativno skromna' i u toj godini neće polučiti smanjenje javnog duga. Naprotiv, smanjenja proračunskog deficita jednim dijelom vode rastu javnog duga - zbog visokih obveza za refinanciranje dospjelih obveza, naročito u 2014. i 2015. te mogućih novih zaduživanja. Javni dug bi se smanjivao tek nakon 2016. kada se deficit smanji ispod 3 posto BDP-a’, navode autori.

Podsjećaju i kako je Europska komisija navela poželjne ciljane vrijednosti proračunskog deficita do 2016. godine te da želi da deficit bude niži od onoga što je Vlada projicirala u obrazloženju proračuna za iduću godinu.

Tako želi da deficit 2014. bude niži 0,9 postotnih bodova (Komisija 4,6 posto BDP-a, Vlada 5,5 posto), za 1,1 postotni bod 2015. (Komisija 3,5 posto, Vlada 4,6 posto BDP-a), te 0,8 postotnih bodova 2016. (Komisija 2,7 posto, Vlada 3,5 posto BDP-a).

‘Preračunato u kune, deficit bi u 2014. trebao biti 3,1 milijardu kuna niži od onoga što je predvidjela Vlada, 2015. gotovo 4 milijarde niži te 2016. oko 3 milijarde niži. To znači da bismo trebali ostvariti ukupno 10 milijardi kuna manjeg deficita nego što ga predviđa hrvatska Vlada’, navode Bajo i Primorac.

U kojoj će se mjeri uistinu smanjiti deficit uvelike će ovisiti o kvaliteti Vladinih projekcija BDP-a, deficita i javnog duga.

‘Europska komisija inzistirat će na striktnom pridržavanju limita za veličinu proračunskog deficita. Komisija je teret mogućih reformi ravnomjerno rasporedila po godinama te Vladi nije postavila imperativ velikih rezova i provedbe strukturnih reformi u 2014. nego tek u predizbornoj 2015., a veće rezove nakon izbora trebala bi ostvariti i formirana (nova) vlada. Za sada, nema dileme: Vlada već početkom sljedeće godine mora prirediti rebalans proračuna’, naglašavaju Bajo i Primorac.

Podsjećaju i da Komisija predviđa smanjenja deficita, ali i značajan rast javnog duga na gotovo 67 posto BDP-a 2016., dok bi do mogućeg sniženja došlo tek 2018. i to na 65 posto. Samo od 2014. do 2016. javni dug mogao bi porasti za više od 22 milijarde kuna, navode Bajo i Primorac.

Ističu i kako sama visina duga manje zabrinjava od problema njegova nadzora i kontrole.

‘Teško je držati dug opće države pod kontrolom ukoliko postoje stalni problemi u evidencijama zaduživanja - posebice u pogledu veličine i strukture kreditnih obveza i potencijalnog dospijeća drugih obveza poput jamstava. Takvo stanje dodatno stvara neizvjesnost koja se prelijeva na privatni sektor, ugrožava kredibilitet vlade i države te povećava troškove zaduživanja u inozemstvu. Sve mjere štednje i napori za smanjenje rashoda mogu se lako poništiti nerazboritim upravljanjem javnim dugom koje investitori lako penaliziraju zahtijevajući više prinose pri izdanju obveznica (što dovodi do većeg troška duga)’, upozorava se u osvrtu.

Autori ističu i kako mjere ušteda ne smiju počivati samo na državnom proračunu, nego i na javnim poduzećima (posebice u dijelu subvencija te materijalnih i rashoda za zaposlene), izvanproračunskim korisnicima, lokalnim jedinicama i komunalnim društvima.

‘Vlada je već 2012. trebala imati popis mjera s procjenom utjecaja na smanjenje deficita. U odnosu na dosadašnje prijedloge reformi koje su usmjerene na korisnike državnog proračuna, nove se u većoj mjeri trebaju oslanjati na smanjenje rashoda opće države i javnih poduzeća’, smatraju Bajo i Primorac.

Vijeće EU trebalo bi 28. siječnja 2014. donijeti odluku o postojanju prekomjernog deficita i preporuku za prestanak situacije prekomjernog deficita, kojom će odrediti i rok u kojem Hrvatska mora smanjiti deficit ispod 3 posto, prosječne godišnje vrijednosti smanjenja deficita i pozvati Vladu RH da predloži konkretne mjere koje će voditi smanjenju deficita ispod 3 posto BDP-a.