Informaciju da će počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu dobiti Milan Bandić čuli smo iz više izvora. Potvrdu ove informacije službeno smo tražili na samom sveučilištu, no do zaključenja teksta nismo dobili odgovor. Rektor Boras nije nam želio ništa komentirati. No iz krugova bliskih Rektoratu ova informacija nije nam demantirana. Rečeno nam je samo kako još nema službenog prijedloga za to.

Naime, kao što je tportal ranije pisao, postupak dodjele počasnog doktorata na Sveučilištu u Zagrebu pokreće se obrazloženim prijedlogom pojedinog sveučilišnog tijela, fakulteta ili pojedinaca. Senat potom imenuje stručno povjerenstvo i donosi konačnu odluku na temelju izvješća tog povjerenstva.

Prema europskoj i hrvatskoj sveučilišnoj tradiciji, dodjela počasnog doktorata izniman je događaj za sveučilište, a svaki počasni doktor osim časti i naslova prima na sebe čuvanje ugleda i dostojanstva sveučilišta. Diplome počasnih doktora svečanije su od ostalih diploma, pisane su latinskim jezikom, ovjerene potpisom rektora i promotora te opečaćene suhim žigom sveučilišta utisnutim u pečatni vosak.

Ako dođe do dodjeljivanja titule počasnog doktora Bandiću, bit će to nastavak 'savršenog razumijevanja između Grada i Sveučilišta', kako je njihove odnose okarakterizirao Boras 2016. prilikom potpisivanja Sporazuma o suradnji Grada Zagreba i Sveučilišta u Zagrebu.

Riječ je o strateškom dokumentu koji obuhvaća 15 velikih ciljeva i 30 zajedničkih projekata u sljedećih 15 do 20 godina. Jedan od zvučnijih projekata je izgradnja 208 stanova za znanstvene novake u naselju Podbrežje. Na natječaj se javio mizeran broj mladih znanstvenika, pa su stanovi nuđeni drugim društvenim skupinama.

Iste godine Boras je dobio Nagradu grada Zagreba.

Dodjeljivanje titule počasnog doktora Milanu Bandiću neki pak gledaju kroz prizmu povećanja njegove moći na parlamentarnoj razini. Naime, s 11 zastupnika u svojem klubu Bandić je važan politički faktor, a takvima je oportuno dijeliti titule.

Počasni doktorat koji se sprema Bandiću nosit će okruglu brojku – 100. Naime, prvi počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu bio je Tadija Smičiklas, koji je tu titulu dobio 1913. godine. U nešto više od stotinu godina na popisu su više ili manje zaslužni pojedinci.

No činjenica je da je riječ o tituli koja ide ruku pod ruku s politikom. Tako su počasni doktori Josip Broz Tito, Vladimir Bakarić, dugogodišnji predsjednik Saveza komunista Hrvatske i jedna od najzaslužnijih osoba za gušenje Hrvatskog proljeća, britanska premijerka Margaret Thatcher i turski predsjednik Sulejman Demirel, koji su dobili ovu titulu kao osvjedočeni podupiratelji hrvatske samostalnosti, a 1995. dobio ju je i američki ministar obrane u vrijeme provođenja akcije Oluja, William J. Perry.

Sam rektor Boras, kojem teče drugi mandat na ovoj poziciji, imenovao je od 2014. trojicu počasnih doktora: godine 2014. Milka Kelemena, dirigenta i skladatelja, godinu kasnije Stanka Lasića, književnog teoretičara, povjesničara, esejista i poznatog krležologa. Iako na stranicama Sveučilišta u Zagrebu zbog neažurnosti na popisu počasnih doktora nema Dragana Čovića, njemu je doktorat dodijeljen ovog ljeta.

Mnogi su taj Borasov potez kritizirali i pitali se čime je to Čović zaslužio tu titulu osim činjenicom da je bio politički predstavnik Hrvata u BiH.