U Hrvatskoj se prema službenim procjenama dnevno baci više od tisuću tona hrane ili preko 400 tisuća tona godišnje. Istovremeno police socijalnih samoposluga su prazne, a oko 20 posto populacije je u riziku od siromaštva, upozorila je u povodu obilježavanja Svjetskog dana hrane hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan
'Čak četvrtina građana si ne može priuštiti kvalitetan obrok svaki drugi dan! Ako ministar Tolušić traži bitke vrijedne vođenja, ova mu je ispod nosa budući je njegovo ministarstvo odgovorno za povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane. Prošlo je dvije godine od ukidanja PDV-a na donacije i donošenja pravilnika, no značajnog pomaka nema', upozorava u priopćenju Biljana Borzan koja je proljetos Europskom parlamentu predložila mjere za smanjenje bacanja hrane u cijeloj EU.
U njima je navela kako bi svaka država članica do 2030. količine bačene hrane trebala smanjiti za 50 posto, a jedna od mjera je i korištenje Europskog fonda za najpotrebitije (FEAD).
vezane vijesti
'Humanitarne udruge ističu da van Zagreba često nemaju načina za prevesti i zaprimiti donacije. Izvještaj traži od lokalnih i državne vlasti da financiraju infrastrukturu za primanje, transport, skladištenje i distribuciju donacija tamo gdje ne postoji. Nedostaje kamiona, skladišta, hladnjača, zato donacije nisu ravnomjerno raspodijeljene. Radi se o možda i najvećoj prepreci povećanju doniranja, a naša država u tu svrhu uopće nije koristila Fond europske pomoći za najpotrebitije', ističe ona.
Ova hrvatska europarlamentarka napominje i kako se predstavnici trgovačkih lanca u Hrvatskoj žale da pravilnik o doniranju nameće previše birokratiziranu proceduru koja odvraća od doniranja. Ističu kako je problem i propis da se hrana smije donirati do sedam dana prije isteka datuma minimalne trajnosti, dakle 'najbolje upotrijebiti do'. U praksi, njihov interes je tu hranu nastojati prodati do zadnjeg trenutka.
'Vlada može poticati doniranje kroz porezne olakšice. U Francuskoj se 60 posto neto vrijednosti donirane hrane može odbiti od poreza na dobit, u Španjolskoj 35 posto. Nadalje, marketinška privlačnost doniranja u Hrvatskoj nije dovoljno iskorištena. Banke hrane u Španjolskoj i Bugarskoj organiziraju godišnje dodjele priznanja tvrtkama koje se ističu doniranjem. Nagrađene tvrtke od tog imaju koristi jer ih kupci prepoznaju po društveno odgovornom poslovanju', rekla je Borzan.
