"Ne radi se o hrvatskom državljaninu, radi se o osobi iračkog podrijetla, koja je 2014. u Hrvatskoj ostvarila pravo na azil, u međuvremenu u lipnju je ta osoba u postupku revizije jer se nije ponašala u skladu sa pravilima međunarodne zaštite", naglasio je Božinović.

"Također u postupku je toj osobi oduzeto pravo na azil i na tu odluku se žalio te je odluka trenutačno na Upravnom sudu, a ove nove okolnosti mu sigurno ne idu u korist", rekao je ministar.

"Ovo je još jedan od eklatantnih primjera kako se zlorabi institut azila i međunarodne pomoći u Hrvatskoj, ne kažem da je to opća praksa, ali takvih primjera ima podosta. Mi u cijelom tom postupku moramo biti restriktivni i čvrsto se držati međunarodnih pravila i humanitarnog prava te interesa Republike Hrvatske", objasnio je Božinović.

Na novinarsko pitanje kako komentira sumnje da neki građani Hrvatske odlaze u Bosnu i Hercegovinu gdje potiču migrante na nezakonit prelazak granice, ministar je rekao kako mnogi Hrvati komuniciraju sa migrantskom populacijom, no napominje kako je ovo čemu svjedočimo posljednjih dana na granici koordinirana akcija i u Srbiji i u BiH.

Ministarstvo unutarnjih poslova u javno savjetovanje pustilo je nacrt izmjena i dopuna Zakona o hrvatskom državljanstvu kojim se predlaže znatno jednostavnije, lakše i brže stjecanje hrvatskog državljanstva hrvatskim iseljenicima kao oblik demografske mjere i afirmacije iseljeništva.

"Jedna od politika ove Vlade jest da olakša postupak dobivanja državljanstva, da ga učini jednostavnijim i bržim, pogotovo za pripadnike hrvatskog naroda u iseljeništvu", naglasio je Božinović.

Ministar je ujedno pojasnio kako su u izmjenama cijeli niz restriktivnih mjera stavili "sa strane", što smatraju odgovornim potezom prema hrvatskom iseljeništvu.

Upitan je li dobro da tražitelji državljanstva ne moraju više poznavati jezik i kulturu, ministar je rekao kako je "pretpostavka da će oni to naučiti te ne bi trebali imati ograničenja u ostvarenju toga prava".