Rasprava o štednji u državnom proračunu posljednjih se dana svela samo na povlaštene mirovine na koje godišnje ode gotovo 20 posto novca potrebnog za isplatu penzija. Proračun će u 2010. godini izgledati otprilike isto kao i ovogodišnji, a u zakonom zajamčena prava neće se dirati, pa je to bio i razlog zbog kojeg se govorilo da bi uštede trebale započeti baš s povlaštenim mirovinama
Savjetovali su to Vladi i članovi Ekonomskog vijeća, a o tome stidljvo i neslužbeno govore i pojedini članovi Vlade. Prema proračunskim projekcijama za sljedeću godinu, štednje neće biti, piše Novi list
Trošak mirovina u 2010. godini bit će 34,7 milijardi kuna ili za 600 milijuna kuna veći nego ove godine i jasno je da Vlada u taj plan nije ugradila smanjenje povlaštenih mirovina, a po svemu sudeći trenutak u kojem je mogla ishoditi pristanak skupina koje primaju povlaštene mirovine i time osigurati kakvu-takvu uštedu u proračunu nepovratno je prošao.
Institut za javne financije Vladu je nedavno upozorio da mora 'preispitati visinu povlaštenih mirovina, posebice za tri kategorije, saborske zastupnike, članove HAZU-a i hrvatske branitelje'.
Među desetak skupina koje dobivaju mirovinu po posebnim uvjetima najveći je trošak braniteljskih mirovina, u ovoj godini gotovo pet milijardi kuna, a prosječno najveće mirovine imaju bivši saborski zastupnici i akademici.
Braniteljske udruge Vladi su krajem srpnja dale potporu za rezanje troškova i tada su predstavnici branitelja poručili da su spremni 'ponovo spašavati Hrvatsku', ovaj put od ekonomske krize. Govorilo se o mogućnosti da se njihove mirovine, ovisno o iznosu, smanje i do deset posto.
Međutim, danas je situacija nešto drukčija, pa predstavnici braniteljskih udruga ističu da novih razgovora o smanjenju mirovina nije bilo te da se o tome može razgovarati samo ako će biti kresanja svih mirovina.
– Nakon rebalansa proračuna nismo razgovarali o mogućnosti smanjenja braniteljskih mirovina, ali ako nas ponovo pozovu, mi smo spremni razgovarati. Kad je proračun bio u krizi govorilo se o smanjenju od deset posto i mi smo rekli da smo spremni pomoći Hrvatskoj u krizi kako smo bili spremni braniti je u ratu, kaže šef HVIDRA-e i saborski zastupnik HDZ-a Josip Đakić
On napominje da krizni porez od dva i četiri posto plaćaju i branitelji na svoje mirovine, da su javne financije stabilizirane, pa vjeruje da nema potrebe razgovarati o dodatnom smanjenju mirovina.
Slično govori i Đuro Dečak, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, koji je još početkom srpnja govorio da ne očekuje da branitelji u teškim, kriznim vremenima imaju povlašteni status i da budu pozitivno diskriminirani, pa će prihvatiti odluku o smanjenju mirovina ako je Vlada donese. Danas i Dečak vjeruje da razloga za smanjenje braniteljskih mirovina nema.
– Nitko nam nije najavio mogućnost smanjenja braniteljskih mirovina i sumnjam da će se nešto takvo dogoditi. No, ako se dogodi smanjenje svih mirovina, ako to bude nužnost za proračun, onda neka se smanje i braniteljske mirovine, kaže Dečak
Vlada je tako, čini se, propustila trenutak u kojem je mogla razgovarati i možda dobiti pristanak za smanjenje braniteljskih mirovina koje su u prosjeku za 63 posto veće od 'običnih' mirovina.
Ipak, neki naši sugovornici bliski Banskim dvorima ističu da bi se takav razgovor mogao otvoriti kod izrade novog Zakona o braniteljima kojim se želi ograničiti rast broja branitelja invalida, a time i onih koji dobivaju priliku za odlazak u mirovinu pod posebnim uvjetima.
Ističu i to da će u studenom ili prosincu zbog povećanja nezaposlenosti doći i do smanjenja proračunskih prihoda od doprinosa, što bi ponovno moglo otvoriti i pitanje troškova isplate mirovina, posebice onih povlaštenih.
