S druge strane, provedbu obnove nakon potresa u Petrinji, ali i u Zagrebu, kritiziraju u SDP-u, koji je u vezi s time pokrenuo interpelaciju o radu Vlade, a nakon posjeta Petrinji, na probleme obnove upozorio je i Most.

U mreži Prvog o obnovi nakon potresa govorili su državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek, gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes, dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić i dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić.

Goran Hanžek je na početku kazao kako će nekonstrukcijska obnova napraviti osjećaj sigurnosti.

'Nekonstrukcijska obnova je naizgled obnova lakše oštećenih objekata, ali oštećena krovišta, dimnjaci, zabatni zidovi su ti koji, ako se ne saniraju, će dovesti do većih oštećenja. U ovom trenutku imamo prijavljeno 6918 obiteljskih kuća za nekonstrukcijsku obnovu', istaknuo je dodavši da paralelno s nekonstrukcijskom obnovom vode još nekoliko projekata pripreme za obnovu objekata sa žutim i crvenim naljepnicama te kreću u angažmana operativnih koordinatora koji su već na terenu.

Komunicira se s jedinicama lokalne uprave koju u tom procesu imaju važnu ulogu.

Gradonačelnica Petrinje Magdalena Komes kaže da nakon što je prije 3 tjedna preuzela dužnost zatekla kaos.

'Prema dostupnim informacijama nije bilo nikakve suradnje između lokalne jedinice i Stožera. Da nije bilo stožera ne bis ništa napravilo. Djelatnici ministarstva su svakodnevno na terenu, ima dosta problema, imovinsko-pravni odnosi, ne može ići brže. Znam da su građani nestrpljivi, posebno oni u kontejnerima', kazala je Komes istaknuvši da je od stupanja na dužnost pokrenula masovnu izradu elaborata za rušenje.

Dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić kaže kako među stanovnicima vlada veliko nezadovoljstvo.

'Na temperaturama koje su u kontejnerima penju do 45 stupnjeva nemoguće je živjeti', naglasila je.

Ističe kako obnova ide sporo.

'Evo na primjeru Češke, oni su se u dva dana zbrojili i kod njih je to sve drugačije organizirano. Kod nas sve ide tromo i sporo. Smatram da se država treba orijentirati na izgradnju drvenih kuća, montažnih kuća, ljudi ne mogu zimu dočekati u kontejnerima. Mi smo s donatorima izgradili oko 20 kuća na području grada Gline, u tome ljudi mogu čekati obnovu. U kontejnerima se obnova ne može čekati', poručila je.

Navela je da već mjesec dana čeka elaborate.

'Sve je predano u Nacionalni stožer za uklanjanje kuća, imamo donatore koji žele početi raditi kuće. Mi u ovome sistemu rješavamo samo hitne pojedinačne slučajeve - ako je hladno - nabavljamo grijalice, ako je vruće - klime. Neki mogu dobiti klime, neki ne mogu. Onda je rečeno da će svi dobiti klime. Ljudi to ne mogu čekati. Ja bih voljela da se jedan kontejner stavi na Trg bana Jelačića i da svi političari budu unutra po 10 minuta na + 40 stupnjeva i onda će vidjeti da ljudi ne mogu u tome živjeti, ustvrdila je.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Gordan Hanžek kaže kako je grad Glina dobio 25 milijuna kuna za sanaciju posljedica potresa, a utrošeno je pola od toga.

'Mi definitivno krećemo s nekonstrukcijskom obnovom, to će trajati 6 mjeseci do godinu dana zbog poštivanja zakonskih procedura. Govorimo o 10 tisuća obiteljskih kuća, istaknuo je.

Dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić kaže kako je struka u prvim danima nakon potresa ukazivala na način na koji se brzo može izgraditi veliki broj kuća.

'Ono što je u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine odmah nakon potresa bio organiziran i pripremljen način obnove . Ono što je dogovoreno je da se izradi plan tipskih rješenja kuća, nisam upoznat jesu li ta tipska rješenja prihvaćena. Jedno od rješenja koje smo predložili je bilo da pojedine projektantske kuće dobiju cijela naselja radi lakšeg nadzora provedbe projekta i radova. Vjerujem da će koordinatori u tom smjeru djelovati', rekao je.

Istaknuo je da nije poanta da se nešto nabrzinu izgradi, cilj Ministarstva je da to bude korektno tehnički izvedeno i sukladno zakonu.

'Moram primijetiti da zgrade koje su izgrađene po pravilima struke u zadnjih 20-30 godina nisu jako stradale u potresu', ustvrdio je.

Hanžek kaže da su definirana tri projekta prema Zakonu o obnovi - 55, 70 i 85 kvadrata, ovisno o broju članova pojedinog kućanstva.

'U ovom trenutku je u izradi projektna dokumentacija za tipske kuće. Mi ćemo u roku tjedan dana, nadam se, imati jednu opsežnu prezentaciju tipske izgradnje. Ima jako puno dobre volje, ali možda i rješenja koja nisu primjerena ovom području. Mi idemo s jednim kvalitetnim rješenjem', najavio je.

Dodao je da su u ponedjeljak otvorili javni natječaj za nekonstrukcijsku sanaciju. Javilo nam se 27 ponuditelja. Najbolji odgovor u ovom trenutku imaju od malog poduzetništva i obrtništva, a veliki građevinari nisu zainteresirani u ovom trenutku.

Branka Bakšić Mitić kaže kako su projekti super ali je obnova spora.

'Ne znam hoće li to ljudi moći čekati', poručila je dodavši da njihove drvene kuće pomoćni objekti. Problem ovog područja je što oko 80% kućanstava nisu legalizirali svoje objekte izgrađene nakon '68 godine. 'Država bi tu trebala pomoći. Problem se veže uz problem. Mi imamo dosta staračkih kućanstava, samaca koji ne žele svoje domove napustiti. Treba sve ovo ubrzati jer oni zimi ne mogu dočekati u kontejnerima', poručila je.