Bio je optužen za potkopavanje demokracije u Brazilu jer je lažno tvrdio da su korišteni elektronički uređaji za glasanje koji su bili osjetljivi na hakiranje i prijevaru.

Očekuje se da će se njegovi odvjetnici žaliti na presudu. Oni tvrde da njegove izjave nisu ni na koji način utjecale na rezultat izbora.

Opstane li presuda, Bolsonaru neće biti dozvoljeno sudjelovati na sljedećim predsjedničkim izborima 2026., no moći će se ponovo kandidirati 2030. Također, neće se smjeti kandidirati na lokalnim izborima 2024. i 2028.

Optužnica protiv Bolsonara usredotočila se na govor koji je održao dok je još uvijek bio predsjednik 2022. On je 18. srpnja pozvao strane diplomate u svoju rezidenciju u glavnom gradu Braziliji, gdje je lažno tvrdio da su elektronički uređaji za glasanje, koji se koriste u Brazilu, skloni hakiranju i prijevari širokih razmjera.

Bolsonaro tvrdi da je "naprosto objasnio kako izbori funkcioniraju u Brazilu" te da nije kritizirao ili napadao izborni sustav.

Govor je, međutim, održan usred polarizirajuće predsjedničke kampanje u kojoj je Bolsonara izazivao njegov glavni suparnik, ljevičar Luiz Inacio Lula da Silva. Drugi krug izbora održao se 30. kolovoza i u njemu je Lula pobijedio krajnje tijesnom većinom.

Bolsonaro nikada nije javno priznao poraz te je napustio Brazil i otišao u Floridu dva dana prije nego što je Lula službeno preuzeo predsjedničku dužnost.

Simpatizeri bivšeg predsjednika, koji su odbili prihvatiti ishod izbora, 8. siječnja su upali u brazilski kongres, predsjedničku palaču i zgradu vrhovnog suda.