Prema analizi koju je izradio sektor za suzbijanje korupcije Ministarstva pravosuđa, jedna od zemalja u kojoj je to pitanje najdetaljnije razrađeno je Velika Britanija. U toj je zemlji već 11 godina na snazi zakon o odavanju informacija u interesu javnosti kojim se zviždači štite od otpuštanja, zaobilaženja kod promaknuća i slično, piše Novi list.

U Francuskoj se zaštita ne provodi posebnim zakonom, nego kroz Zakon o javnim službenicima i Zakon o radu u kojem su uvedene posebne mjere zaštite za privatni sektor na način da zakon kaže da niti jedan zaposlenik ne može biti kažnjen, otpušten ili diskriminiran zbog dobronamjernog odavanja informacija o korupciji. Ako se to dogodi, poslodavac mora dokazati na sudu da je odluka o, primjerice, otkazu bila opravdana iz drugih razloga i da nije imala nikakve veze s navodima zaposlenika o korupciji.

Za Finsku se tako ističe da 'otvoreno društvo i kultura organiziranja zajednice, lojalnost i profesionalna etika garantiraju integritet i transparentnost' te da je naglasak na problemu, a ne zviždaču, a zaštita anonimnosti apsolutni prioritet. U Irskoj bi se posebne mjere zaštite trebale uvesti kroz novi zakon o suzbijanju korupcije, ali već sad pojedini zakoni koji se tiču, primjerice, zdravstva ili zaštite potrošača, imaju i odredbe o zaštiti zviždača.

Bugarska to pitanje također rješava kroz niz zakona, a od 2005. u privatnom sektoru postoji Deklaracija protiv korupcije koju je podržalo više od 360 tvrtki. U Austriji nema posebnih mjera zaštite zviždača, no već gotovo pet godina postoji besplatni dežurni antikorupcijski telefon namijenjen širokoj javnosti, a postupanje po anonimnim prijavama je obavezno.