“Očito je Drago Tadić puno toga znao. Imam osjećaj da govori s dosta gorčine i da može svašta ispričati, sudjelovao je u različitim društvima”, rekao je Ivan Brleković te dodaje o susretima u svečanoj loži u Maksimiru:

“Dok sam bio potpredsjednik HNS-a, uvijek sam se čudio tome, to je bila stvar prestiža tko će se od političara visokog ranga nagurati u svečanu ložu. Često smo u organizaciji utakmice imali problema gdje smjestiti one koji dolaze s gostujućom ekipom. I uvijek su htjeli karte besplatno, ne da nemaju platiti, nego je to bilo normalno, stvar prestiža – biti u loži i dobiti kartu od HNS-a, tako da sam naučen na to', naveo je Brleković na N1.

Kazao je kako o eventualnim dogovorima i pregovorima “u svečanoj loži” ne može govoriti jer sam nije sudjelovao u nečem takvom, no napominje da je stol uvijek bio bogat hranom i pićem.

“Svaki sudac bi morao svaki dan 24 sata voditi računa gdje i kamo izlazi i s kim se druži. Ovako se stječe pogrešna slika ne samo o sucima koji krše kodeks etike, već o sudstvu u cjelini”, napomenuo je Brleković.

Na pitanje je li sam bio u situaciji da se slučaj odvija suprotno od onoga što govore dokazi, rekao je:

“Jesam, i kao tužitelj i kao sudac. Nisam vidio da netko nekome nešto daje, za to nemam dokaza, ali neki postupci krenu u takvom smjeru da se možete samo čuditi. Izvodite onda zaključke da tu nešto ne štima, pogotovo na suđenjima koji su identično činjenično i pravno isti, a dva suca donesu različite presude. Ili se u nekim stiuacijama mora godinama čekati na raspravu. Kao pojedinac nemate šanse boriti se protiv sustava. Pokušao sam u HNS-u govoriti o načinu trošenja sredstava, a to su javna sredstva, pa sam osuđen za klevetu na Općinskom sudu u Zagrebu pa neka si mislim.”

Prokomentirao je i saslušanje Zlate Đurđević koja je među ostalim rekla da imamo “korporativističko pravosuđe u kojem je zatvoreni krug sudaca zaštićen od propitivanja sa strane jer u DSV-u čine većinu”.

“Mi imamo gotovo hermetički zatvoreni krug gdje su se ti ljudi izdvojili u posebnu kategoriju i gotovo su nedodirljivi. Prema izvješću Vrhovnog suda za 2019. od 1.712 sudaca samo je bilo 6 ili 7 stegovnih postupaka protiv sudaca, od toga su samo dvojica isključeni, ostalo su bili žuti kartoni. Po tome ispada da je situacija u sudstvu idealna. Zlata Đurđević s pravom ukazuje na te probleme. Zalažem se za reizbor sudaca bez obzira što bi bila potrebna korekcija Ustava. Vrhovni sud kiksa u sudskoj praksi, treba dodatnih napora”, rekao je Brleković i dodao:

“Njezino znanje je impresivno i neupitno, njezina volja i želja da promijeni stanje u pravosuđu, dovoljno je kvalitetna i stručna da ako postane predsjednica, stvari bi krenule nabolje.”

“Nastupila je dostajenstvo i stručno, a mislim da neka pitanja nisu bila najkorektnija, ali gđa Đurđević je to gospodski odradila”, istaknuo je.

Na pitanje što bi se moglo dogoditi s braćom Mamić, rekao je:

“Ovim potezom Zdravka Mamića kad je prijavio davanje mita, on je odškrinuo vrata da se ipak pojavi u Hrvatskoj. Bitno je pitanje u kojem se svojstvu on pojavio u Livnu na ispitivanju kad ga je i hrvatski Uskok ispitivao, u svojstvu svjedoka ili osumnjičenka? Ako hrvatsko pravosuđe prihvati teze Uskoka, ako dođe do optužbe i procesa, onda je moguće da i Mamić bude optužen za davanje mita kao što će suci biti optuženi za primanje.

Ako ga optuže, onda to spada u katalog kaznenih djela iz ugovora o izručenju između Hrvatske i BiH, koruptivna kaznena djela. Kad je tako nešto u pitanju, onda postoje odredbe o izručenju i u tom slučaju bi Mamić mogao biti izručen Hrvatskoj da se tu vodi proces. Ne znamo ima li kakve načelne dogovore da ima drugačiji tretman. Rješenje o izručenju donosi ministar pravde BiH.”