O turističkom trenutku u Hrvatskoj u Otvorenom HTV-a raspravljali su ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, glavni direktor Ureda Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, predsjednik Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić, predsjednik Udruženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Sean Lisjak i predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja za Dubrovnik Nino Dubretić.

'Trenutačno u Republici Hrvatskoj boravi oko 760.000 turista, što kada pogledamo samo unazad nekoliko mjeseci nitko nije mogao niti zamisliti da ćemo imati ovakve rezultate i ovako dobre brojke', rekla je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac. U dolascima, dodala je ministrica, to je oko 2,3 milijuna, a u noćenjima više od 17 milijuna.

'Došli smo otprilike na nekakvih 60 posto u tim noćenjima kada gledamo na srpanj za prošlu godinu, a kada gledamo sveukupno u noćenjima do sada smo u odnosu na prošlu godinu došli na nekakvih 40, 45 posto', rekla je Brnjac.

Na pitanje čime je Hrvatska uspjela privući strane turiste u vrijeme pandemije, ministrica ima spreman odgovor.

'Prema istraživanju, Hrvatska je i bila jedna od sigurnijih destinacija gdje su turisti voljeli i prije dolaziti. A sada kada pogledamo rezultate - Hrvatska je sigurna destinacija. To naši turisti prepoznaju'.

'Cijeli turistički sektor se trudi, poštuju sve epidemiološke mjere i smjernice, kao što poštuju i naši građani. I to je vrlo važno za istaknuti, jer zato ne bismo imali tako dobre brojke', dodala je ministrica.

Napomenula je i da smo imali jako dobru promidžbu 'u nama inače naklonjenim, okolnim zemljama'.

'Kao što je Njemačka, Austrija, Slovenija, Poljska, Mađarska, Češka. Danas recimo bilježimo 92 posto njemačkih turista u odnosu na prošlu godinu', dodala je Brnjac.

Trenutačnim rezultatima zadovoljan je i Kristjan Staničić, glavni direktor Ureda Hrvatske turističke zajednice.

'Očekujemo da će rasti turistički promet i s tržišta Velike Britanije, što je iznimno važno za naše južne destinacije, i Split i Dubrovačko područje posebice', rekao je Staničić.

'S obzirom na cijelu situaciju na Mediteranu - naši konkurenti, koji gotovo da i nemaju turista kada govorimo o stranim dolascima - mislim da možemo biti zadovoljni s ovakvim rezultatima. Međutim, mi smo sada na poluvremenu - kraj je srpnja, ulazimo u kolovoz i pred nama je još puno posla', dodao je Staničić.

S obzirom na najave, kazao je Staničić, misli da će 1. kolovoza, koji je nekada bio udarni turistički vikend - to biti i ove godine.

Da smo trenutačno po dolascima turista najbolji na Mediteranu, potvrdio je i Veljko Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge turizma.

'Pojednostavljeno rečeno, mi smo najbliži i najsigurniji Mediteran. U ovim uvjetima u kojima su ljudi živjeli i sve što su proživljavali zadnjih tjedana i mjeseci, sigurno da se ponašanje potrošača u mnogočemu promijenilo. Ljudi žele sigurno sa svojom obitelji doći do najbliže destinacije', rekao je Ostojić.

'Inače nisam onaj koji ruši dobru atmosferu, ali u Dubrovniku su brojke potpuno drugačije od ovih spomenutih u Hrvatskoj', rekao je Nino Dubretić, predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja za Dubrovnik.

'Dubrovnik 'hvata' nekih 30 posto prometa, odnosno 20 posto prihoda. Avio destinacija smo, nemamo autoput i čak za doći u Dubrovnik moraš proći kroz BiH koja je po svim mapama crvena Covid zemlja', dodao je Dubretić. Kao poduzetnik, rekao je Dubretić, može reći da je vlada napravila odlične poteze za pomoć najugroženijim poduzetnicama i gospodarskim djelatnostima.

'Međutim, kada se govori o najugroženijoj destinaciji, što Dubrovnik definitivno jest - Dubrovnik je potpuno zaboravljen', dodao je Dubretić.

Iznajmljivači su spuštali cijele, kazao je, ali još su mnogi prazni. Trenutačno je u Dubrovniku najviše gostiju iz Velike Britanije.

'Čim su krenuli letovi iz Velike Britanije odmah se osjetilo u dinamici rezervacija 20 posto ili možda čak i više porast rezervacija, rekao je Dubretić. 'Englezi i Nijemci, ja bih rekao, su na prva dva mjesta, Amerikanci su skroz - što je za Dubrovnik možda drugo tržište - potpuno izbrisani za ovu sezonu', dodao je Dubretić.

'Ono što ste i rekli za Dubrovnik - on je vezan za avio linije. One su se sada počele otvarati, a ono što bi svakako trebalo poraditi, i na čemu radi Hrvatska turistička zajednica - je marketinška kampanja upravo u ovim zemljama koje su domicilno i dolaze u Dubrovnik', rekla je ministrica Brnjac.

S obzirom na cijelu situaciju s pandemijom, u Puli su imali sreće. Nautičara ima.

'U ožujku smo zaista svi bili skeptični, gledali smo kako će se ta situacija kretati. Ipak smo imali neku dozu optimizma, znajući da je plovilo jedno od najljepših mjesta izolacije koje možete zamisliti', rekao je Sean Lisjak, predsjednik Udruženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

'Uz ta plovila smo definirali i kuće za odmor i nekakav manji privatni smještaj koji će zaživjeti - i zaista je tako i bilo. Onoga dana kada su, praktički, otvorene hrvatske granice i uvedene one potrebne epidemiološke mjere koje se provode u svim našim marinama - mi smo zabilježili dolazak prvih gostiju. To je bilo 8. svibnja, a nakon toga zaista imamo lijepi rast', dodao je Lisjak. Prema podacima koje imaju, kazao je Lisjak, sada su na 66, 67 posto izdanih vinjeta za strana plovila. No, problem je kod čartera.

'Tu bih se nadovezao na kolegu iz Dubrovnika koji to jako dobro osjeća, tako to i naši kolege čarteraši u južnim marinama osjećaju, budući da su njihovi gosti prvenstveno avio gosti, rekao je Lisjak. Oni su, dodao je, na nekih 70 posto manje prometa nego što je to bilo prijašnjih godina.

'Dubrovnik je propustio više nego itko u ovoj sezoni i mi apeliramo da se najugroženijoj destinaciji u ovoj situaciji pomogne', rekao je Dubretić. Što se popunjenosti u Dubrovniku u kolovozu tiče, kazao je kako je ona otprilike 60 posto, barem se tako očekuje prema trenutnim brojkama.

Prije nekoliko dana, u ministarstvu je održan sastanak cijelog turističkog sektora, kazala je ministrica Brnjac, na kojem je bilo nekoliko ciljeva.

'Razgovarali smo o održivosti turističkog sektora, o sačuvanju radnih mjesta što je izrazito važno, razgovarali smo o postojećim vladinim mjerama na kojima su se svi stvarno izjasnili izrazito pozitivno', rekla je i dodala da su razgovarali i o tome što treba još napraviti. Od Europske komisije, dodala je, očekuju smjernice za izradu Nacionalnog dokumenta za otpornost koje bi trebale doći početkom rujna.