Zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić iznio je podatak Međunarodne pomorske organizacije prema kojem je lani ukupno bilo 266 piratskih napada i oružanih pljački brodova te 270 pokušaja.

Naglasio je također i da nijedan brod s oružanom pratnjom nije bio otet.

Nakon konzultacija s brodarima i pomorcima te pravnim stručnjacima, zaključeno je da se, temeljem prava na samoobranu, brodarskim kompanijama treba dopustiti da na svoj trošak ukrcaju naoružanu pratnju na brod kako bi se zaštitilo prvenstveno posadu, ali i brod i teret, i to u područjima gdje je rizik od napada ili pljačke povećan.

Kao osoba za naoružanu pratnju, u zakonskim se izmjenama navodi osoba koja nije član posade broda, nego je na brod ukrcana za obavljanje neposredne sigurnosne zaštite posade, broda, tereta i druge imovine na brodu od piratstva i oružane pljačke te prilikom obavljanja svojih poslova na brodu može koristiti vatreno oružje.

Da bi kompanija na brod, koji će ploviti morskim područjima u kojima postoji visoki rizik od piratskih napada ili oružane pljačke, mogla ukrcati naoružanu pratnju, dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture te ga izvijestiti o točnom vremenu i mjestu ukrcaja i iskrcaja naoružane pratnje, rekao je Antešić.

Kompanija je dužna i osigurati siguran ukrcaj i iskrcaj oružja na brod, a po potrebi ishoditi dozvole od drugih država te osigurati osobna sredstva za spašavanje na moru za osobe za naoružanu pratnju.

Osobe za naoružanu pratnju mogu upotrijebiti vatreno oružje radi nužne obrane posade, broda, tereta i druge imovine na brodu od istodobnog ili izravno prijetećega piratskog napada ili oružane pljačke, i to isključivo uz suglasnost zapovjednika broda i u najmanjoj mjeri koja je potrebna da se odbije napad.

Slična zakonska rješenja ima Velika Britanija, Grčka i Danaska, napomenuo je Antešić.

Predloženim izmjenama, kazao je, propisano je da se odredbe zakona primijene i na nepomične obalne objekte.