Prosječna starost hrvatskog stanovništva u proteklih 50 godina porasla je za gotovo 10 godina, a broj starijih od 65 godina po prvi je puta premašio broj mlađih od 14 godina, pri čemu je među starijom populacijom više žena, a među mlađom više muškaraca, pokazuju danas objavljeni podatci o dobnoj i spolnoj strukturi iz Popisa stanovništva 2011.
Podatci upozoravaju na trend starenja stanovništva kao dugogodišnji proces. U 2011. stanovništvo je bilo prosječno staro 41,7 godina (muškarci 39,9, žene 43,4), što Hrvatsku svrstava među najstarije nacije Europe.
Prosječna starost stanovništva u proteklih 50 godina porasla je za gotovo 10 godina (s 32,5 1961. na 41,7 2011.), što statističari tumače kao posljedicu dugogodišnjeg pada nataliteta i porasta očekivanog trajanja života.
Stanovništvo je u prosjeku najstarije u Ličko-senjskoj županiji (45,3 godine), Šibensko-kninskoj (44,1), Karlovačkoj (44) i Primorsko-goranskoj (43,9), dok su u prosjeku najmlađi stanovnici Međimurske županije (40,0 godina), Zagrebačke (40,6), Brodsko-posavske (40,6) i Vukovarsko-srijemske (40,6).
Da je hrvatsko stanovništvo pod dugotrajnim procesom starenja, vidljivo je iz brojnih pokazatelja starenja stanovništva. Indeks starenja (omjer broja starijih od 60 i mlađih od 19 godina) i koeficijent starosti (udio starijih od 60) već su u popisu 1971. prešli kritične vrijednosti od 40, odnosno 12 posto, a u 2011. indeks starenja iznosio je 115, a koeficijent starosti 24,1 posto.
U Popisu 2011. broj starijih od 65 prvi je put premašio broj mlađih od 14 godina - udio starijih od 65 iznosio je 17,7, a mlađih od 14 godina 15,2 posto.
Uočen je i porast vrlo visoke životne dobi, pa je, primjerice, udio stanovništva starijega od 80 godina prije dvije godine iznosio 3,9 posto, dok je 1953. iznosio samo 0,8 posto.
Starenje stanovništva utjecalo je i na udio žena u fertilnoj dobi (od 15 do 49 godina), kojih je u ukupnom stanovništvu 43,9 posto, a 1953. bilo ih je 52,7 posto.
Po popisu iz 2011., Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika, od kojih 2.066.335 muškaraca (48,2 posto) i 2.218.554 žena (51,8 posto).
Dobno-spolna struktura stanovništva pokazuje nesrazmjer broja muškaraca i žena prema dobnim skupinama. Primjerice, među djecom u dobi do 9 godina ima 105 dječaka na 100 djevojčica, zbog rađanja više muške djece nego ženske. Među starijima od 45 veći je, pak, udio žena, pa tako među stanovništvom starijim od 65 godina dolaze 64 muškarca na 100 žena, a među starijima od 80, samo 44 muškarca na 100 žena.
