Ako se postojeći trendovi nastave, Hrvatska bi mogla spasti na samo dva velika urbana centra s više od 100.000 stanovnika – Zagreb i Split. Grad Osijek, koji je nekada prelazio tu granicu, nakon popisa stanovništva 2021. godine zabilježio je pad na 96.313 stanovnika, dok se sličan scenarij nazire i za Rijeku, piše Večernji.

Ovaj primorski grad posebno je ugrožen zbog nepovoljne dobne strukture – udio djece do 14 godina ondje je najmanji među svim većim hrvatskim gradovima, dok starija populacija čini gotovo trećinu stanovništva. Situacija u Rijeci je čak lošija nego u Osijeku, što dodatno potkrepljuje tezu da bi uskoro mogla izgubiti status jednog od četiri najveća grada u zemlji.

Demografske promjene u Rijeci

Osim što ima najmanji broj djece do 14 godina u usporedbi s drugim urbanim centrima poput Siska i Vukovara, Rijeka se suočava i s političkim posljedicama demografskih promjena. Na sljedećim lokalnim izborima predviđa se smanjenje broja gradskih vijećnika, jer prema Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, njihov broj ovisi o ukupnom broju stanovnika. Osijek, primjerice, već sada bilježi smanjenje s 31 na 27 vijećnika te gubitak jednog dogradonačelnika.

Usporedba službenih podataka Državnog zavoda za statistiku otkriva da je Osijek krajem 2023. godine imao 95.472 stanovnika. Među njima, udio djece do 14 godina iznosio je 13,3%, dok je starijih od 65 godina bilo 22,7%. Ovi podaci potvrđuju blagi porast starije populacije uz istovremeno smanjenje broja djece.

Zagreb, jedini grad koji i dalje bilježi rast stanovništva, povećao je broj stanovnika s 767.131 u 2021. na 772.122 u 2023. godini. No, unatoč tome, i u glavnom gradu prisutan je pad udjela djece do 14 godina – s 15,2% u 2021. na 14,9% u 2023. Udio starijih od 65 godina ostao je stabilan na 20,7%.

Ljudi iz Osijeka odlaze

Kada je riječ o gubitku vijećnika u Osijeku, SDP-ov kandidat za gradonačelnika Vjeran Marijašević komentirao je: "Pravo pitanje je zašto ljudi iz Osijeka odlaze, a ne zašto imamo manje vijećnika ili zašto ćemo imati jednog zamjenika gradonačelnika... Ljudi iz Osijeka odlaze, ali to se može promijeniti politikama SDP-a..."

No, s obzirom na dugogodišnju vlast SDP-a u Rijeci, gdje se situacija još više pogoršava, postavlja se pitanje efikasnosti takvih politika. Rijeka je 2021. godine imala 107.964 stanovnika, s tek 11,5% djece i visokih 26,5% starijih od 65 godina. Do kraja 2023. taj se broj dodatno pogoršao – grad je pao na 106.163 stanovnika, a postotak starijih popeo se na 27%, što je gotovo na razini Japana, jedne od najstarijih populacija svijeta.

Demograf Anđelko Akrap upozorava da će Hrvatska, nastavi li se ovakav trend, imati samo dva velika grada s preko 100 tisuća stanovnika, Zagreb i Split. "Rijeka je, držim, u još goroj situaciji od Osijeka. No upozoravam na nestajanje gradova srednje veličine i da sada snosimo posljedice jer nismo rješavali uzroke loše demografske situacije", istaknuo je Akrap.

Dodatno je naglasio problem gašenja urbanih središta koja su bila pokretači razvoja te izrazio zabrinutost zbog pasivnosti županija. "Nestaje čitav sustav gradova koji su bili nositelji razvoja. Nestaju mali gradići i gradovi srednje veličine diljem velikog prostora i tu se mora nešto učiniti. Tu je i odgovornost županija jer se nameće pitanje što one rade. Županijama treba dati veće ovlasti, ali i veće odgovornosti i shvatiti ih kao velike općine. Bez jake imigracijske politike orijentirane na to da se održi hrvatski narod, nema tu ničega...", dodao je.

I Split bilježi pad stanovnika

Split, kao drugi najveći grad u Hrvatskoj, također bilježi pad broja stanovnika. Prema popisu iz 2021. godine, imao je 160.577 stanovnika, s 14,1% djece i 22,1% starijih od 65 godina. Do kraja 2023. broj stanovnika smanjio se na 158.943, dok se udio djece blago smanjio na 13,9%, a starijih povećao na 22,7%.

Rast broja stanovnika u Zagrebu neće utjecati na povećanje broja vijećnika jer zakon jasno definira njihov broj prema kategorijama broja stanovnika. Gradovi s više od 300.000 stanovnika imaju 47 vijećnika, dok oni s između 100.000 i 200.000 stanovnika imaju 31 vijećnika.

Stranci nemaju pravo glasa

Mato Palić, stručnjak za ustavno pravo, pojasnio je kako se prilikom određivanja broja vijećnika i dogradonačelnika referentna brojka temelji na popisu stanovništva iz 2021. godine.

 "Referentna brojka stanovnika za lokalne izbore je popis stanovnika iz 2021., a time i za broj vijećnika. Osijek prema tom popisu nema 100 tisuća stanovnika i može imati 27 vijećnika i jednog dogradonačelnika. Za sljedeće lokalne izbore uzimat će se relevantnim broj stanovnika iz Registra stanovništva koji se ustrojava."

Također je naglasio da povećanje broja stranih radnika neće utjecati na broj vijećnika, budući da osobe bez hrvatskog državljanstva nemaju pravo glasa na lokalnim izborima. No, državljani članica Europske unije imaju pravo sudjelovanja u radu predstavničkih tijela poput općinskih i gradskih vijeća te županijskih skupština.