Broj žena u politici još uvijek je znatno manji od broja muškaraca, ali se ipak povećao tijekom godina. U parlamentima članica Europske unije ima 30 posto žena, dok ih je 2003. bilo 21 posto, a 30,2 posto u vladama, što je 7,2 postotna poena više nego prije 15 godina, prema podacima Eurostata za prošlu godinu
Najveći udio žena ima švedski parlament, 47 posto, slijede Finska s 42, Belgija i Španjolska s 40, Austrija s 37 posto, Danska i Portugal s 36 i Italija s 35.
Zemlje s najmanjim udjelom članica su Mađarska (13 posto), Malta (15 posto), Cipar i Grčka (18 posto) te Rumunjska (20 posto). Hrvatska se, s 20,5 posto žena u Saboru, nalazi među zemljama s najmanjim udjelom.
vezane vijesti
Podaci za Hrvatsku postoje od 2007. godine, kada je postotak bio 20,9, pa se postupno povećavao do 2015. godine. Najveći postotak žena u Saboru bio je 2012. i 2014. godine (25,8), a najmanji pretprošle godine (18).
Španjolska ima najveći udio članica u vladi, točnije 52 posto, slijede Francuska s 49, Nizozemska s 42 i Danska s 41 posto. Na samom dnu nalaze se Mađarska (7), Malta (12) te Cipar, Italija i Poljska (17).
U hrvatskoj Vladi postotak članica je 23, što je manje nego 2007. godine, kada je bilo 26,7 posto žena. Postotak se smanjivao do 2017. godine, kada je iznosio 28,6, što je ujedno najveći, a najmanje članica u Vladi bilo je 2011. godine, 10,5 posto.
Predsjednice i premijerke
Od 2003. godine povećao se i broj predsjednica i premijerki, pa su tako prošle godine bile tri premijerke (11 posto), dok ih prije 15 godina uopće nije bilo. No taj broj tijekom tih godina nije prešao 14 posto, što znači da nikada nije bilo više od četiri žene na tim pozicijama u isto vrijeme.
