Bolji pokazatelji na tržištu rada, naime, po mišljenju analitičara iz Hrvatske gospodarske komore (HGK), mogu se gotovo u potpunosti pripisati nepovoljnim demografskim trendovima i iseljavanju stanovništva.

'Budući da su u 2016. na području turizma ostvareni rekordni fizički pokazatelji, to je nešto snažnije utjecalo na smanjenje nezaposlenosti tijekom trećeg kvartala 2016. u odnosu na ista razdoblja prethodnih godina. No na nezaposlenost - odnosno na smanjenje pritiska na tržište rada - ipak su snažnije utjecali gospodarski štetni činioci poput ekonomske emigracije i nepovoljnih demografskih trendova', objašnjava za tportal Zvonimir Savić, direktor HGK-ova Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize. 

Stvar se može objasniti još jednostavnijim jezikom: broj nezaposlenih pao je za 95 tisuća, a broj zaposlenih istodobno porastao tek za 14 tisuća ljudi i upravo u tome Savić vidi odgovor na pitanje koliko je rast gospodarske aktivnosti (i BDP-a) utjecao na tržište rada.

'Iz tog nesrazmjera u padu nezaposlenosti i rastu zaposlenosti od gotovo sedam puta proizlazi i pad broja radno aktivnih stanovnika, što nam se događa već peti kvartal zaredom. Ipak, pad za čak 82 tisuće ljudi na godišnjoj razini dosad nije zabilježen, što je još jedan dokaz da na broj nezaposlenih snažno utječu činioci izvan dometa samog zapošljavanja. Pravog oporavka na tržištu rada, koje je uz emigraciju opterećeno i strukturnim neusklađenostima ponude i potražnje, još nema', objašnjava Savić.

Prevedemo li njegov stručni jezik u narodski, mogli bismo zaključiti da je u samo godinu dana od parlamentarnih izbora 2015., kad je na vlast došao HDZ upravo s programom zaustavljanja iseljavanja Hrvata, zemlju napustilo rekordnih 82 tisuće ljudi