Čestitajući Svjetski dan socijalne pravde, koji se obilježava 20. veljače, Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u ponedjeljak su upozorili da je socijalna pravda u svijetu i Hrvatskoj u današnje vrijeme 'potopljena u duboki glib socijalne nepravde'
Socijalni razvoj mora se temeljiti na socijalnoj pravdi, solidarnosti, jednakosti i pravičnosti među svim zemljama i unutar svake zemlje, ističe NHS te navodi da to uključuje pravo na dostojan rad, plaću i uvjete rada, jednakost u plaćama muškaraca i žena za isti rad, nediskriminaciju po bilo kojoj osnovi, jednakopravnost i jednaku dostupnost svih javnih usluga. 'S obzirom na to kakvo je stanje u svijetu i Hrvatskoj, kao dijelu toga i takvoga svijeta, jasno je da, bez obzira na silne izjave, skupove, deklaracije i odluke, svjetske i domaće političke i gospodarske elite ne mare baš previše za socijalnu pravdu', upozorava NHS.
Navodi pritom podatke studije Oxfama (međunarodne organizacije za razvoj) da 'osam najbogatijih ljudi na svijetu raspolaže s bogatstvom od čak 426 milijardi dolara, dok siromašnija polovica svijeta raspolaže sa 409 milijardi', kao i da jedan posto svjetskoga stanovništva raspolaže sa 50,8 posto svjetskoga bogatstva, a preostalih 99 posto svjetskoga stanovništva sa 49,02 posto.
Stopa rizika od siromaštva 20 posto
U Hrvatskoj, navodi dalje NHS, stopa rizika od siromaštva iznosi 20 posto, a osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti više je od 29 posto. Službene statistike bilježe više od 9000 radnika koji za svoj rad ne primaju plaću, no stvarna je brojka veća jer način praćenja ne obuhvaća sve radnike. Za minimalnu plaću ili nižu od nje, a iznosi 2620 kuna neto, u Hrvatskoj radi oko 75 tisuća radnika, broj nezaposlenih veći je od 240 tisuća, a samo oko 16 posto njih prima neku naknadu za nezaposlene pa ih je većina zbog preživljavanja prisiljena raditi na crno.
NHS upozorava da u Hrvatskoj cvjetaju razni nesigurni oblici rada - na određeno vrijeme, u nepunom radnom vremenu, agencijski rad, SOR za koji posebno napominje da 'čak nije niti pravi radni odnos'. Dodaje tome podatak da je u prosincu prošle godine u Hrvatskoj bilo 327.176 blokiranih građana s dugom većim od 41,16 milijardi kuna te da se tjedno iz države iseli više od tisuću ljudi. 'Ovo su brojke koje na današnji dan oslikavaju socijalnu pravdu na hrvatski način.
Bliže se lokalni izbori pa će i vlasti raditi na uljepšavanju te slike, a oporba je koristiti kako bi sebi prigrabila nove bodove za izbore. U međusobnoj igri ping-ponga narod im služi kao loptica', kaže NHS.
