U svjetlu posjeta premijera Zorana Milanovića Beogradu, o odnosima sa susjedima i preostalom poslu uoči objave završnog izvješća Europske komisije o monitoringu u ožujku razgovaramo s Vesnom Pusić, prvom potpredsjednicom Vlade i ministricom vanjskih i europskih poslova
Nakon najavljene današnje ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora u Parizu, ulazak RH u EU mora odobriti još šest zemalja: Danska, Belgija, Nizozemska, Njemačka, Velika Britanija i Slovenija. Koliko aktualna politička situacija u Ljubljani šteti izgledima za ratifikaciju, s obzirom na to da se spominju prijevremeni izbori u svibnju?
Činjenica da je dvadeset i jedna zemlja članica ratificirala Hrvatski pristupni ugovor, da je još pet njih započelo ratifikacijski proces znači da je Hrvatska prepoznata kao vjerodostojan partner, kao država koja ispunjava preuzete obveze i koja je u stanju funkcionirati kao članica EU-a. Da podsjetim, prva smo zemlja koja je pregovarala u 35 poglavlja i koja je imala mjerila za otvaranje i zatvaranje gotovo svih poglavlja. Prva zemlja koja je imala pravosuđe i temeljna prava kao posebno poglavlje. Prva smo zemlja koja je pod monitoringom u razdoblju između potpisivanja ugovora o pristupanju i stupanja u članstvo. U ovom trenutku ispunjavamo osam od deset točaka navedenih u jesenskom Izvješću Europske komisije, a do proljetnog i finalnog, prema planu ispunit ćemo i preostale dvije koje se odnose na brodogradnju i izgradnju graničnih prijelaza na ulasku i izlasku iz BiH kod Neuma.
Kada je riječ o Sloveniji i mogućim prijevremenim izborima, mogu reći da s velikom pažnjom pratimo situaciju, ne samo radi ratifikacije, nego i zato što nam je Slovenija prvi susjed i partner u stabilizaciji regije.
Najavili ste da je Hrvatska spremna povući punomoći za tužbe protiv Ljubljanske banke ukoliko obje vlade prihvate ponuđena rješenja. Što to konkretno implicira?
To znači da je, ako obje vlade prihvate alternativno rješavanje ovog spora, Hrvatska spremna odustati od sadašnjih postupaka pred sudom. Odustajanjem od postojećih sudskih postupaka odrekli bismo se mogućnosti rješavanja slučaja prenesene štednje pred sudom, budući da se ne bi mogli u tom predmetu pokrenuti novi postupci kasnije jer bi cijeli predmet pao u zastaru. Dakle, hrvatska strana je spremna prihvatiti i drugačiji način rješavanja ovog slučaja, ako se o tome možemo dogovoriti.
U Bruxellesu pozitivno zatečeni sastankom Milanović - Dačić
Kako Bruxelles gleda na posjet Milanovića Beogradu? Kako komentirate viđenja da Hrvatska ovim pokazuje da prema istočnim susjedima ne nastupa s figom u džepu i da Zagreb prema Beogradu neće biti ono što je Ljubljana prema Zagrebu?
U svim mojim razgovorima u ponedjeljak u Bruxellesu, s visokom povjerenicom Ashton, potpredsjednicima Europske komisije Almuniom i Šefčovićem te s povjerenikom za proširenje Fuelom, susret premijera Milanovića i Dačića ocijenjen je vrlo pozitivno. To im je bila prva informacija o tom sastanku i djelovali su pozitivno zatečeno. I nakon stupanja u punopravno članstvo EU-a, naš će prioritet biti dobrosusjedski odnosi i regionalna politika, što znači da ćemo nastaviti raditi na tome da europsko proširenje i regija ostanu na dnevnom redu Bruxellesa i europskih institucija.
Kako ocjenjujete posjet?
Poslana je pozitivna poruka i hrvatskoj i srpskoj javnosti, ali i europskoj javnosti da je moguće uspješno rješavati regionalne probleme kroz suradnju, a ne kroz konfrontaciju. Taj susret pomogao je i stvaranju pozitivne atmosfere i za redovne susrete na drugim radnim razinama.
Otvorena pitanja
Kakav će model privatizacije Brodosplita ministar Ivan Vrdoljak predstaviti Komisiji na sastanku 21. siječnja?
O detaljima je rano govoriti, ali na razgovoru s potpredsjednikom EK-a i povjerenikom za tržišno natjecanje Joaqimom Almuniom u ponedjeljak u Bruxellesu dogovorili smo nastavak dijaloga kako bi se došlo do prihvatljivog rješenja. Ministar Vrdoljak će nakon sastanka s povjerenikom Almuniom sljedećeg tjedna biti u mogućnosti više govoriti o tome.
Kako biste, kao prva potpredsjednica Vlade, ocijenili suradnju s premijerom Milanovićem?Odlična suradnja s Milanovićem
Suradnja je odlična. U stalnoj smo komunikaciji o svim temama važnim za naš zajednički posao.
U skladu s planovima, granični prijelazi kod Neuma bit će dovršeni do 31. ožujka 2013. godine. To je i datum kada će i granične inspekcijske postaje za prijelaz hrane i živih životinja biti spremne za akreditacijski postupak.
U planu novi rok za stambeno zbrinjavanje povratnika
Cilj Vlade je omogućiti kompenzaciju za stanarska prava i izvan područja od posebne državne skrbi, rekao je potpredsjednik Vlade Neven Mimica na samom početku mandata. U kojoj je fazi ispunjenje tog cilja?
Sukladno odlukama o stambenom zbrinjavanju povratnika – bivših nositelja stanarskog prava izvan područja posebne državne skrbi, Vlada je otvorila dva nova roka za podnošenje zahtjeva za stambenim zbrinjavanjem (ožujak – prosinac 2011, odnosno 30. travanj 2012.). Do 30. travnja 2012. zaprimljeno je ukupno 1.229 zahtjeva. Od toga je odobreno 104 zahtjeva, stambeni objekti već su dodijeljeni za 50 korisnika, a 54 korisnika čekaju dodjelu stambenih objekata. Planira se donijeti novi rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje izvan PPDS-a. Rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje na PPDS-u otvoren je stalno.
Gdje zapinje?
Kao i obično, na nedostatnim financijskim sredstvima. Ali važno je reći da se u Hrvatsku do sada vratilo više od 133.000 osoba, većinom naših građana srpske nacionalnosti, a da je za poticanje povratka izbjeglica Hrvatska iz sredstava državnog proračuna do sada izdvojila ukupno 5,5 milijardi eura, što uključuje sredstva za obnovu, infrastrukturu, stambeno zbrinjavanje, povratak i razminiranje.
